Visoki predstavnik Evropske unije (EU) za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrrell kazao je da je vrijeme da čelnici Kosova, Srbije i cijelog zapadnog Balkana pokažu hrabrost i zajedničku odgovornost za uspjeh procesa pristupanja regije Evropskoj uniji (EU).
Borrell je to napisao u saopćenju uoči trilateralnog sastanka 18. marta u Ohridu sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem i kosovskim premijerom Albinom Kurtijem te istaknuo kako će taj sastanak biti usredotočen na implementaciju aneksa sporazuma EU, a koji će rezultirati dalekosežnom normalizacijom odnosa između Kosova i Srbije.
“Ovaj susret je drugačiji od prethodnih susreta. Ne samo zato što ću se s Vučićem i Kurtijem susresti u regiji, u Ohridu, a ne u Bruxellesu, nego i zato što ćemo našu raspravu usredotočiti na implementiranju aneksa sporazuma s EU koji će rezultirati dalekosežnom normalizacijom odnosa između Kosova i Srbije”, napisao je Borrell uoči sastanka u Ohridu.
“Sada je vrijeme da se fokusiramo na širu sliku i ne dopustimo da se još jedna prilika zatvori pred očima ljudi u regiji, kao što se dogodilo nekoliko puta u novijoj historiji”, kazao je Borrell te dodao kako će sastanak u Ohridu otvoriti put Srbiji i Kosovu za ulazak u EU.
U sklopu priprema za sastanak u Ohridu Vučić je početkom sedmice razgovarao s posebnim predstavkom EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslavom Lajčakom o europskom prijedlogu o Kosovu, formiranju Zajednice srpskih općina (ZSO) i drugim potrebnim koracima u cilju normalizacije odnosa Srba i Albanaca, saopćeno je iz Vučićeva ureda.
Nakon toga Vučić je kazao da je formiranje ZSO preduslov za normalizaciju odnosa Beograda i Prištine, te za sigurnost i zaštitu prava srpskog naroda na Kosovu.
Priština je obavezu osnivanja ZSO-a preuzela Briselskim sporazumom pod pokroviteljstvom EU 2013. ali ju nije ispunila, inzistirajući da to tijelo ne može imati izvršne ovlasti i da ne želi Republiku Srpsku na teritoriji Kosova.
Lajčak je došao u Beograd poslije prošlosemične posjete Prištini nakon kojeg je kosovski premijer Albin Kurti kazao da mu je evropski dužnosnik ponudio 15 modela za zajednicu srpskih općina koje trebaju razmotriti njegovi savjetnici i pojedini ministri.
Kurti je rekao da će iz tih “dobro poznatih” modela, po kojima su organizirane nacionalne manjine unutar EU-a, uzeti elemente na temelju kojih bi manjine na Kosovu bile tretirane na pravi način.
Na sastanku u Ohridu, 18. marta Kurti i Vučić trebali bi se usuglasiti oko izrade mape puta za provedbu evropskog prijedloga.
Do sada su Kosovo i Srbija od 2011. godine postigli preko 30 sporazuma, no dobar dio njih nije realiziran. Evropski prijedlog koji su čelnici dvije zemlje prihvatili 27. februara u Bruxellesu ne spominje eksplicitno međusobno priznanje, a čelnici Kosova drže kako bi ono trebalo biti u središtu konačnog sporazuma o normalizaciji.
No sporazum predviđa poštivanje teritorijalnog integriteta, nepovredivost granica, priznanje državnih simbola i poseban aranžman za srpsku zajednicu na Kosovu. Od Srbije se traži da ne ometa prijem Kosova u međunarodne organizacije što, premda ne eksplicitno, podrazumijeva i prijem Kosova u UN, čemu se Beograd kategorički protivi.
(federalna.ba)
