Čelinac je naselje i središte istoimene općine u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, 17 km jugoistočno od Banja Luke. Nalazi se na ušću rijeka Jošavke i Vrbanje. Čelinac graniči sa općinama Banja Luka, Laktaši, Prnjavor, Teslić, Kotor-Varoš i Skender-Vakuf. Općina spada u srednje razvijene jedinice lokalne samouprave. Obiluje riječnim tokovima i pitomošću zemlje, bogatstvom šume i divljači koji su uslovili rano naseljavanje ovih krajeva.
Geografski položaj
Čelinac graniči sa općinama Banja Luka, Laktaši, Prnjavor, Teslić, Kotor-Varoš i Skender-Vakuf. Teritorij općine ispresijecan je tokovima rijeke Vrbanje, Jošavke, Ukrine, Turjanice i Švrakave. Klima je umjereno-kontinentalna, uz uticaj kontinentalne sa područja Panonske nizije i planinske klime sa masiva Manjače, Vlašića i Čemernice.
Važna karakteristika prostora opštine Čelinac jeste to da se ona nalazi u centralnom dijelu banjalučke regije, te preko njene teritorije prolaze magistralni, regionalni i želјeznički putni pravci koji povezuju cijelu regiju. Najznačajniji je putni pravac koji Čelinac povezuje sa Banjom Lukom, te sa aerodromom Banja Luka i autoputem Zagreb-Beograd.
Historija
Područje Čelinca je nedovoljno arheološki ispitano. Na području općine Čelinac evidentirano je desetak ilirskih gradina i kamenih tumula ili gromila. Na oko tri kilometra od centra Čelinca nekad se nalazio grad koji su još Iliri počeli graditi da bi kasnije nastavili svi koji su prolazili ovom zemljom.
Zmajevac je naziv praistorijske gradine, kasnoantičkog utvrđenja i srednjovjekovnog grada na području opštine Čelinac, Bosna i Hercegovina.Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 4. do 6. juna 2012. godine, donijela je odluku da se ostaci utvrđenja proglase za nacionalni spomenik BiH.
Zmajevac je smješten na 260 m nadmorske visine, nizvodno od Čelinca na udaljenosti od 3 km, na lijevoj obali rijeke Vrbanje. Sa zapadne i sjeverne strane Zmajevca protiče Džombanjski potok, koji se u Vrbanju ulijeva neposredno ispod zidina grada. Zidinama utvrđenja prilazi se isključivo sa jugozapadne strane, kroz četiri umjetna usjeka u stijeni.
Stražbenica, na lijevoj strani Vrbanje, pored Bijelog potoka, na osmom kilometru od Banja Luke prema Čelincu,
Branešići, gradina uz koju je vjerovatno postojala rimska topionica rudače iz Čečave;
Gradina Sač u Babićima;
Gradina u blizini rijeke Snjegotine, koja se ulijeva u Ukrinu i za koju se pretpostavlja da bi mogao biti i srednjovjekovni grad Glaž;
Gradina u Lađevcima, pokraj puta Lađevci – Kokori i
Tetunio, na području Lipovca, Popovca i Mehovca.
U srednjem vijeku, prostor između Vrbasa, Une i Save bio je organizovan u posebnu upravnu cjelinu bosanske države nazvanu Donji Kraji, a koja se (u njenoj najširoj verziji) poklapa sa glavninom današnje Bosanske Krajine.
Pod ovim imenom, Donji Kraji se prvi put se spominje 1244. godine u povelji ugarskog kralja Bele IV, u obliku mađarskog naziva Olfeld (Alföld), što u doslovnom prevodu znači „Donja zemlja“. Već 1299. rodonačelnik vlasteoske porodice Hrvatinića, knez Hrvatin Stjepanić, imao je titulu kneza Donjih Kraja bosanske zemlje (comes partium provinciarum inferiorum terr Bosnensis; comes de inferioribus confiniis Bosne).
Teritorij Donji Kraji bio je organizovan po župama; Uskoplje, Pliva, Luka, Tribova (Trijebovo), Mel, Lušci, Banjica, Zemunik i Vrbanja, a u vrijeme velikog vojvode Hrvoja Vukčića Hrvatinića, pripojene su i župe: Sana, Glaž, Vrbas i na kratko Dubica.
Ostaci starog grada Zmajevca na ulasku u Čelinac i gradina u Branešcima te gradina u Babićima koju narod i danas zove Sač, kao i drugi brojni ostaci gradina vrijedni su turistički motivi.
Manastiri Stuplje i Liplje oduvijek šire jak obrazovni i religijski uticaj i prvi pisani tragovi o Čelincu iz XIII vijeka proizišli su iz ova dva sakralna objekta.
Prirodna bogatstva
Opština Čelinac obiluje i prirodnim bogatstvima i bogatom kulturnom tradicijom. Brojni su isklesani likovi, slova i krstovi na nadgrobnim spomenicima.
Rijeka Švrakava je desna pritoka Vrbasa. Ušće ove rijeke nalazi se u selu Karanovac, na izlazu Vrbasa iz kanjona Tijesno.
Vodopad Švrakave nalazi se na granici opština Čelinac i Banja Luka, u mjestu Bastasi. Put do samog lokaliteta nije najbolje obilježen signalizacijom. Vodopadu je najlakše prići putem koji vodi desnom obalom Vrbasa, iz sela Karanovac, koje je udaljeno 11 kilometara južno od Banje Luke.
Razvoj
Grana privrede koja ima najveću perspektivu razvoja na području opštine Čelinac je poljoprivreda i to u oblasti voćarstva, plasteničke proizvodnje i stočarstva
Na području opštine Čelinac postoji ili radi 336 zanatsko preduzetničkih radnji i 241 preduzeće. Područja djelatnosti najvećeg broja registrovanih je trgovina na veliko i malo, prerađivačka industrija, finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja i poljoprivreda i šumarstvo.
Prirodna bogatstva čine šume, poljoprivredno zemljište, rude i minerali: krečnjak (Stara Dubrava), magnezit (Šnjegotina velika) i mangan (Uzlomac).
Šumsko bogatstvo i primarni prerađivači drveta stvaraju preduslove za razvoj drvne indstrije, a posebno uslove za finalizaciju proizvoda od drveta.
Sa druge strane, velika prostranstva pod šumom obezbjeđuju stanište različitim vrstama divlјači, od kojih su najkarakterističnije srna, zec, kuna, lisica i divlјa svinja, te razne vrste glodara i gmizavaca.
Područja djelatnosti najvećeg broja registrovanih je trgovina na veliko i malo, prerađivačka industrija, finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja i poljoprivreda i šumarstvo.
(Mostarski.ba, općinačelinac.com, https://www.visitmycountry.net/, strategija razvoja općine čelinac.com).
