Općina Domaljevac-Šamac utemeljena je 1998. godine, nalazi se uz rijeku Savu u srednjoj Bosanskoj Posavini na sjeveru Bosne i Hercegovine. Nalazi se na izrazito močvarnom i poplavnom području. Susjedna sela s druge obale Save su Babina Greda i Štitar. Sjedište općine je u mjestu Domaljevac.
Na području općine nalazi se međunarodni granični prijelaz prve kategorije sa Republikom Hrvatskom (Bosanski Šamac – Slavonski Šamac) što znatno doprinosi saobraćajnoj povezanosti Općine sa Evropom. Najbliži autoput Zagreb – Beograd, koji je sastavni dio Paneuropskog koridora X, udaljen je svega 15 km od Domaljevca.
Nalazi se na izrazito močvarnom i poplavnom području na pola puta između Orašja i Šamca. Susjedna sela s druge obale Save su Babina Greda i Štitar.
Na ovim prostorima je karakteristična umjereno-kontinentalna klima koja se odlikuje velikom količinama padavina, dosta toplim ljetima i vrlo hladnim zimama.
Historija
Domaljevac, kao naseljeno mjesto, prvi put se spominje 1548. godine. Do 1910. godine postajala su dva Domaljevca: Gornji i Donji Domaljevac.
Po odredbi Kraljevine Jugoslavije 1926. godine utemeljena je po prvi put općina Domaljevac u čiji sastav su ulazila mjesta: Domaljevac, Batkuša, Bazik, Brvnik, Grebnice, Liskovac i Odmut.
Domaljevac je u svojoj historiji bio izložen poplavama. Neke hronike govore i o poplavama koje su trajala po pola godine, ili o više poplava u jednoj godini. Najveća poplava zabilježena je u maju 2014. godine kada je poplavljeno gotovo cijelo mjesto, jedino nepoplavljeno zemljište je bilo naselje struga koje se nalazi između glavnog nasipa od rijeke Save i glavne magistralne ceste, te različiti nasipi u selu poput crkvenog dvorišta. Izbjegnuta je ekološka katastrofa, a zahvaljujući slozi i različitim donacijama svi stambeni i društveni objektu u naselju su obnovljeni.
Veće močvare na području Domaljevca su: Tišina, Blato, Jazić, Jelas i Adica.
Danas su sve osim Tišine pretvorene u poljoprivredno obradivo tlo. Prva poplava zabilježena na području općine bila je 1812. godine. Poplave su bile i sljedećih godina: 1823., 1852., 1866., 1932., 1936., 1937., 1940., 1942., 1945., 1961., 1971. a posljednja u maju 2014. godine.
Prvi stanovnici Domaljevca su Slavonci odnosno Babogređani i Štitarci.
Područje na kojem se nalazi Domaljevac nekad je bilo pod Panonskim morem. Povlačenjem tog mora stvorili su se riječni tokovi i močvare koje su stvarali nanose pijeska, šljunka i ilovače. Područja oko Domaljevca su veoma bogata: vrbom, topolom, hrastom, jasenom, klenom, bagremom, brijestom, te plantažama šibovog pruća. Pogodan kraj za poljoprivrednike i sve one koji vole zemlju i prirodu!
Spomenici i znamenitosti
Crkva Svete Ane sa zvonikom koji je treći po visini u BiH.
1869. izgrađena je prva skromna drvena crkvica u kojoj se nalazila zavjetna slika Sv. Ane koju je naslikao nepoznati autor. Danas se ta slika čuva u župnoj kući.
1894. godine izgrađena je nova crkva. Kamen za izgradnju crkve je dovožen iz Pećnika. U zimu 1896./1897. godine fra Mato Živković nabavio je stari oltar iz Župne crkve Svetog Mateja u Štitaru, te ga postavio u novosagrađenu crkvu u Domaljevcu.
Budući da je crkva tokom vremena dotrajala, te nije mogla odgovarati pastoralnim potrebama, bilo je nužno graditi novu. Projekt je izradio F. Zukanović, a gradnja je iznova započela ujesen 1979. i potrajala je više godina. Početkom devedestih je izgrađen novi zvonik, a srušena stara crkva zbog mogućeg urušavanja zvonika. Barokni oltar iz crkve je prenešen u Filijalnu crkvu u Grebnice te skraćen. Nakon osamostaljenja župe Grebnice 1992. oltaru se gubi svaki trag.
Domaljevac ima svoje predivne običaje, pjesme i nošnje. Ponosi se njima i ljubomorno ih ne da zaboravu. Neki običaji su i danas u svakodnevnoj upotrebi. Domaljevac ima, sa sigurnošću se to može reći jednu od najljepših narodnih nošnji bh. Hrvata. Naročito je lijepa ženska narodna nošnja. Žene na glavi nose pocalicu, a djevojke žute marame…
Razvoj
Na području Općine Domaljevac-Šamac nalaze se značajna izvorišta termalne sumporne vode sa izlaznom temperaturom od 86 C.
Potencijalna lokacija za izgradnju termalnog centra je između dva izvorišta termalnih voda u centru Domaljevca. Pogodna je za razvoj lječilišnog i komercijelnog turizma. Zemljište je u općinskom vlasništvu, a moguće je izdavanje koncesije za korištenje termalnih izvora. Zbog izvorišta termalne vode na području Općine postoji potencijal investiranja u razvoj stakleničke proizvodnje. Opći prirodni rezervat između rijeke Save i regionalne ceste R 464 predstavlja velike mogućnosti za razvoj sportskih i ugostiteljskih sadržaja za rekreaciju i ribolov te stvaranje eko-parka.
Općina Domaljevac-Šamac raspolaže bogatim vodnim resursima, koji uključuju hidropotencijal rijeke Save i povezana termalna izvorišta vode koji se mogu koristiti za proizvodnju energije, navodnjavanje u poljoprivredi, sportskorekreativne sadržaje, eksplotaciju pitke vode.
Značajna su i nalazišta šljunka i pjeska. Općina također raspolaže poljoprivrednim zemljištem koje je pogodno i za ekološku proizvodnju. U poljoprivrednoj proizvodnji su zastupljene žitarice, industrijsko i krmno bilje, povrće, voće i grožđe te peradarstvo. Značajnu djelatnost predstavlja korparstvo (proizvodnja predmeta od vrbovog pruća), koje je ujedno i najvažniji izvozni proizvod Općine. Oko 70 ha zemljišta se nalazi pod nasadom vrbovog pruća, a znatan dio domaćinstava se bavi tom djelatnošću.
Područja oko Domaljevca su veoma bogata: vrbom, topolom, hrastom, jasenom, klenom, bagremom, brijestom, te plantažama šibovog pruća. Pogodan kraj za poljoprivrednike i sve one koji vole zemlju i prirodu!
Turizam
Lovni turizam predstavlja najznačajniju turističku ponudu ovog kraja.
(Mostarski.ba, domaljevac.ba, wikipedia, investicijski vodič općine Domaljevac-Šamac, UNDP)
