Ratni zločin u Ahmićima, jedan je od najpoznatijih i najokrutnijih zločina na teritoriji nekadašnje Jugoslavije. Ujedno, to je i najveći pojedinačni zločin počinjen tokom bošnjačko-hrvatskog sukoba u Bosni i Hercegovini. Ubijeno je 116 osoba. Dvije mjesne džamije su uništene do temelja, podsjećaju u zajedničkoj izjavi Centra za žene žrtve rata – ROSA Zagreb, Udruženja za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) Sarajevo, Centra za građansku hrabrost, Zagreb, Document – Centra za suočavanje s prošlošću Zagreb i Ženske mreže Hrvatske.
U ranim jutarnjim satima, 16. aprila 1993., napad na srednjobosansko mjesto izvele su lokalne postrojbe HVO-a. Haški je sud zločine u ovom mjestu okarakterizirao zločinom protiv čovječnosti. Među ostalima, Dario Kordić je osuđen po zapovjednoj odgovornosti na 25 godina za ratne zločine počinjene u centralnoj Bosni, uključujući i Ahmiće.
Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) je ustanovio da je zločin počinjen u okviru međunarodnog oružanog sukoba između Republike Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske. Pravomoćno je potvrđeno da je “Hrvatska ostvarivala sveukupnu kontrolu nad HVO-om“ te „rukovodila u planiranju, koordinaciji i organizaciji HVO-a.“
– Ahmići su vrh ledenog brijega svih ratnih i nacionalističko-ekspanzionističkih politika Hrvatske prema Bosni i Hercegovini. Odnos prema ovom ratnom zločinu primjer je hrvatskog odnosa prema suočavanju s prošlošću. Smatramo da se regionalna saradnja, poštovanje i solidarnost jedino mogu izgrađivati ako prošlosti pristupamo iskreno i odgovorno. No, i poslije tri decenije u Hrvatskoj ne vidimo pomake u smjeru preuzimanja odgovornosti za zločine počinjene u njeno ime. Zabrinjavaju nas i prošlogodišnje izjave osuđenog Darija Kordića koji je kazao: „Rekao sam, sve bih ponovio, ni sekunde ne bih zamijenio. Svaka sekunda je vrijedila.” No, zabrinjava nas i muk hrvatske političke javnosti na ovakve istupe. Izjavu je osudio Evropski parlament. Zastupnici HDZ-a u Evropskom parlamentu, glasali su protiv tog amandmana. Nisu se ogradili od izjava Darija Kordića. Odlikovanja mu još uvijek nisu oduzeta – napominje se u izjavi.
Navedene nevladine organizacije već godinu dana iščekuju odgovor Grada Zagreba da podrži njihovu inicijativu o imenovanju trga u znak sjećanja na ahmićke žrtve.
– Trg posvećen ahmićkim žrtvama bi svojim postojanjem doprinosio prevenciji zločina, osvještavanju javnosti i educiranju mladih generacija. Važan je i zbog žrtava, ali i zbog ljudi kao što je Dario Kordić, koji održavaju nacionalističke sukobe i utiru put mogućim novim ratnim strahotama. Sve suprotno od našeg zahtjeva negira ratne zločine i onemogućuje politiku odgovornosti. Zato i ove godine tražimo od vlasti glavnog grada Hrvatske da pozitivno odgovore na našu inicijativu. Da pokažu da su im istina, sjećanje i dobrosusjedski odnosi izuzetno važni – poručuju iz organizacija.
Najavili su da će danas na Trgu bana Josipa Jelačića, u 12 sati organizirati protestno stajanje u znak sjećanja na žrtve Ahmića. Istog dana, u 17 sati u zagrebačkoj Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića bit će održan okrugli stol „Jesmo li nakon 31 godinu spremni za suočavanje s mračnom stranom hrvatske uloge u ratu protiv Bosne i Hercegovine“. Govorit će Boris Pavelić, novinar Ajka Tiro Srebreniković; književnica Senna Šimek, aktivistica Inicijative mladih za ljudska prava Hrvatska. Razgovor će moderirati Jerko Bakotin, novinar.
(Fena)
