Upoznajmo BiH/ Općina Dobretići

6 Min Read

Geografija

Općina Dobretići nalazi se na planini Ranča, u srednjoj Bosni, 20-ak kilometara sjeveroistočno od Jajca. Cijelo je područje općine među lokalnim stanovništvom poznato kao Pougarje, nazvano po rijeci Ugar koja izvire na planini Vlašić (istočno od Dobretića) i protječe uz sjeveroistočni rub obronka Ranče.

Pougarje je do rata bilo pod upravom općine Skender-Vakuf, a potom kratko vrijeme pripojeno općini Jajce da bi se osamostalilo i danas, kao takvo i postoji pod nazivom Dobretići. Općina je dobila naziv po jednom od najvećih sela ovog kraja – selu Dobretići. Samo selo ima dugu historiju i baštini ime od srednjovjekovne bosanske vlastelinske porodice Dobretić.

Historija

Općina je dobila naziv po jednom od najvećih sela ovog kraja, selu Dobretići. Samo selo ima dugu historiju i baštini ime od srednjovjekovne bosanske vlastelinske porodice Dobretića. Među stanovništvom još je živa usmena predaja pomognuta historijskim temeljima koja kaže kako je padom Bosne 1463. godine zarobljeno i u Carigrad odvedeno oko 30.000 bosanske mladeži. Među njima je bila i Ljiljana, lijepa kći Stjepana Dobrete, koja je dospjevši u sultanov harem izmolila od sultana ferman kojim se Stjepanu Dobreti daruje vlastelinstvo, nazivano prije Zapadne Vrhovine. Tu je Stjepan Dobreta i umro, te je ukopan u selu Zapeće. Na spomeniku što mu ga 1773. godine podiže fra Marko Dobretić, franjevački provincijal i bosanski biskup, piše da je umro 1472. godine doživjevši 98 godina. Poslije njegove smrti vlastelinstvo razdijeliše njegovi sinovi, te Juri pripadoše Dobretići, Pavi Pavlovići, Boji Bojtačići, a Vlatku Vlatkovići koji se 1852. godine prozvaše Zubovići.

U općini Dobretići postoje monoge do danas neistražene historijske znamenitosti kao što su: stećci, stara katolička groblja i nadgrobni spomenici koji datiraju iz 17. stoljeća

Rijeka Ugar

Ugar (do 1878. rijeka je nosila ime Brzica) je rijeka u Bosni i Hercegovini, desna pritoka Vrbasa. Izvire na planini Vlašiću, na oko 1550 m. Ulijeva se u Vrbas 20-ak kilometara nizvodno od Jajca.

Najveći desni pritoci Ugra su: Pljačkovac, Ilomska, Kobilja, Zirin potok, Kusin potok i Ugrić, a lijeve: Lužnica, Dedića i Andrijevića potok, Bunar, Oraški i Kukavički potok.

Nakon kraćeg i dubokog kanjona pri izvoru (do ispod Babanovca) rijeka ulazi u Pougarje, pod planinom Ranča, eksponiranoj prema Ugarskim stijenama (iznad kojih je plato sela Imljani). Nakon toga, ulazi u duboki i dugi kanjon ispod Skender Vakufa, iz kojeg izlazi tek pri ušću u Vrbas, 20-ak kilometara nizvodno od Jajca. U srednjem dijelu kanjona (gotovo okomito) se usijeca u podvlašićki plato, mjestimično i preko 500 m duboko.

Kraj oko rijeke Ugara naziva se Pougarje.

Ugar polako dubi jedan od najljepših i najdivljijih kanjona u ovom dijelu Evrope. Okolina Ugra je mjesto gdje se pejzaž sažima, produbljuje i zatamnjuje – postaje kao garež, ugarak, kao Ugar, gdje poskok i medvjed zajedno piju vodu, gdje noć nastupa iznenada i bez sutona, kao crni mjehur, narastao od tamnog soka.

 

Ranča

Ranča, lokalno i na starijim mapama poznatija kao Ranče (1433 m), je planina u centralnoj Bosni, na području općina Travnik, Dobretići i Jajce. Pritom je na njoj gotovo cijela teritorija Dobretića.

Ispod sjeveroistočnih padina Ranče protiče Ugar, oko kojeg se pruža uska dolina Pougarje. Planina je izložena prema strmim padinama Korićanskih i Ugarskih stijena, tj. prema ušćima Ilomske i Kobilje.

Najviši vrhovi Ranče su Suhi vrh (1.433 m) , Gola glavica (1.464 m) i Vitorog (1.478 m).

Sa ove planine u Ugar otiče nekoliko pritoka: Dedića i Andrijevića potok, Bunar i Kukavički potok, a na jugozapad (prema Vrbasu): Buna, Kraljevac, Rijeka i Komatinski potok.

Ranča je bogata mješovitim listopadno-četinarskim šumskim sastijinama, koje su prošarane planinskim pašnjacima. U šumama živi karakteristična divljač za ovakve životne zajednice, između ostalih i: medvjed, vuk, lisica, divlja svinja, jazavac, jež i dr.

Turizam

Općina Dobretići kao nova turistička destinacija postala je poznata po tome što se njeno središte nalazi na nadmorskoj visini od 1200 metara, a kao takva najviša je u našoj zemlji. Stariji pougarci kažu, da snijeg pada 10 mjeseci u godini, odnosno nije zabilježeno da sniježne pahuljice padaju samo u ljetnim mjesecima julu i avgustu. Dakle postoje dobri prirodni i drugi preduslovi za ozbiljnijim bavljenjem zimskim turizmom, jer opće je poznato da u Pougarskom kraju zima traje pola godine, a ostala tri godišnja doba zgusnuta su u drugu polovinu. Na Ranču prvi snijeg padne u oktobru, a zadnji za praznik rada koji su naši ljudi najčešće proslavljali grudvajući se.

Sportsko-rekreacijski centar Ranča ima oko 5 kilometra uređenih staza i za sad je samo sa jednim ski liftom u pogonu, kapaciteta do 1000 skijaša na sat, što zadovoljava trenutne potrebe skijaša rekreativaca koji tradicionalno gravitiraju ovom skijalištu.

Stanovništvo se bavi stočarstvom, ratarstvom i šumarstvom. Najveći i najteži problem je nezaposlenost i slaba privredna aktivnost.

Nadaleko poznati “vlašićki sir” najpoznatiji je proizvod pougarskih stočara. Nažalost, danas ga proizvode u izuzetno malim količinama, isključivo pojedinci za vlastite potrebe.

 

(Mostarski.ba, rekreacija.ba, Wikipedia,

 

Napomena

Ukoliko se ovaj tekst prenosi, preuzima ili objavljuje na drugim portalima ili medijima, obavezno je jasno navođenje izvora uz aktivan i vidljiv link prema portalu www.mostarski.ba. Svako preuzimanje sadržaja bez navođenja izvora i linkovanja smatra se kršenjem autorskih prava.

Podijeli članak