Geografija
Drvar, grad i opština u zapadnoj Bosni i Hercegovini, nalazi se između Bosanskog Grahova i Bosanskog Petrovca, blizu Glamoča.
Smješten je u planinskom području između planina Osječenica, Klekovača, Lunjevača i rijeke Une na zapadu, na nadmorskoj visini 700 do 1200 m.
Na području općine brojne su manje rijeke koje imaju potencijal za razvoj ribogojilišta. Najznačajniji vodotok je rijeka Unac po kojoj je, u istoriji, ovo područje i nosilo isto ime. Područje je dugačko oko 65 km. Tu je i nekoliko potoka, kao što je Bastašica u dužini od 1 km i Ljeskovica. Na području Drvarske opštine postoji jednistven, za ovaj dio Evrope, slučaj bifurkacije rijeke. U mjestu Prekaja nalazi se Prekajsko jezero.
Prekajsko jezero ili jezero Župica nastalo je izgradnjom brane na rijeci Unac desetak kilometara uzvodno od Drvara u mjestu Prekaja kod sela Župica. To je napravljeno u drugoj polovini prošlog stoljeća u svrhu akumuliranja vode za potrebe industrije u Drvaru. Ovo jezero zauzima površinu od dva kvadratna kilometra i bogato je ribom. Velike površine prekrivene su šumama i pašnjacima, dok su poljoprivredna zemljišta zastupljena u manjem obujmu.
Klima je kontinentalno-planinska sa dugim i hladnim zimama.
Rijeka Unac
Unac je desna pritoka rijeke Une, ističe kao Mlinski potok iz Šatorskog jezera na planini Šator. U podnožju planine sastaje se sa Šatorskim potokom i tek na izlasku iz klisure Pojilo dobija ime Unac.
Od svog izvora Unac teče prema sjeverozapadu i prelazeći kroz klisuru Pojila, četiri kotline (najveća drvarska) i tri daljnje klisure ulijeva se u Unu kod Martin Broda na visini 323 m.
Od Drvara do ušća teče najdužom i najdubnjom klisurom, dubine i do 350 m. Dužina toka je 65,5 km, a površina sliva 650 km².
Unac je planinska rijeka kraćeg ali vrlo brzog toka. Korito rijeke je šljunkovito, a obale su obrasle. Dubina rijeke je od 0.5 do 4 kilometra, a temperatura vode oko 5-7°C. Voda iz rijeke je potpuno pitka.
Unac je inače prva velika pritoka Une koja svojom iznimnom čistoćom i hladnoćom oplemenjuje Unu, a isto tako je i dodatno rashlađuje.
Unac se svojim tokom puni vodom iz desetak raznih pritoka i vrela. Ljeti zna u jednom dijelu presušiti, zbog smanjenog dotoka vode iz okolnih šumskih potoka, ostavljajući iza sebe mala jezera sa toplom vodom punim ribe. Taj dio puta Unac teče kao ponornica, izvirući zadnji put iz Crnog vrela, oko 3 kilometra prije ušća u Unu.
Ukupna dužina toka rijeke je 10 km čije su obale gotovo netaknute, i predstavljaju pravi raj za sve izletnike, ljubitelje adrenalina, aktivnog odmora a posebno za ribolovce.
Historija
Drvar se u sadašnjem obliku počeo razvijati 1892. godine, kada je austrijski idustrijalac Oto Štajnbajz osnovao preduzeće za iskorištavanje šuma, Bosnische Forstindustrie Aktiengesellschaft – Oto Steinbeis, koje je kasnije promjenilo ime u Šumsko industrijsko preduzeće a.d. Šipad, i u okolini rijeke Unca zakupio velika šumska područja. Izgradio je željezničku prugu uskog kolosjeka, koja je spajala Drvar sa Kninom, nešto kasnije sa Prijedorom i Mliništem, što je doprinijelo da se u Drvaru još prije Prvog svjetskog rata podigne velika pilana sa 17 gatera. Posljedica svega toga je da je u Drvar selu, na lokaciji Golubić, izraslo gradsko naselje koje je današnji Drvar. Tada je iz Bastasa prenešeno i središte općine.
Kako bi iskoristio otpad od drveta, koji je nastajao u pilanama, 1903. godine, švajcarski industrijalac Paul Simonios pustio je u rad fabriku celuloze i papira. Počela je i proizvodnja bačvi i impregniranog drveta. Tako je Drvar postao centar drvne industrije, među vodećim u BiH.
Drvar je jedno od najpoznatijih mjesta vezanih za Narodnooslobodilačku borbu naroda Jugosavije, od 1941. do 1945. godine. Na području Drvara su se za vrijeme drugog svjetskog rata vodile žestoke borbe od jula 1941, kada na tom području izbija ustanak, protiv vlasti NDH.
Otada pa do kraja rata Drvar je često prelazio iz ruke u ruku, a u prvoj polovini 1944. je na tom području sjedište nove vlasti pod dominacijom Titovih partizana. Nastojeći uništiti Titov partizanski pokret, Nijemci su 25. 5. 1944. u okviru operacije “Konjićev skok” na Drvar izveli odvažni zračni desant s ciljem da uhvate ili ubiju Tita. Međutim, partizanske snage su dovoljno dugo oduprle njemačkim padobrancima pa se Tito na vrijeme uspio skloniti na Vis. Taj je događaj poslije bio povodom da Drvar za vrijeme socijalističke Jugoslavije dobije ime Titov Drvar.
Turizam
Od planinsko – brdskih područja pogodnih za razvoj zimskog i ljetnog turizma na području općine Drvar naročito se ističe mjesto Oštrelj na nadmorskoj visini 1338 m. Mjesto je pogodno za planinarenje i terene za skijanje a pristup je odličan. Tokovi Unac i Bastašica, uz Prekajsko jezero nude mogućnost kampova i ribolova. Posebnu atrakciju čine pećina Bastasi i Titova pećina.
Titova pećina
Titova pećina nalazi se na padini brda Gradina na oko 23 metra iznad korita rijeke Unac. Od centra grada je udaljena svega 1 km. Sadašnje dimenzije pećinskog ulaza su 6 m širina i 7 m visina i posljedica su vještačkog proširivanja radi postavljanja baraka.
Kulturni pejzaž u kojem je danas smješten Muzej 25. maj u Drvaru, zajedno sa Titovom pećinom, predstavlja spomen-kompleks vezan za tzv. Sedmu neprijateljsku ofanzivu – Desant na Drvar, s ciljem uništenja Vrhovnog štaba NOV Jugoslavije. Kompleks je proglašen nacionalnim spomenikom.
Privreda
U Drvaru se održava privredno-turistička manifestacija „Dani drvarske drenjine“. Drvarska kotlina nadaleko čuvena je po drenjini i proizvodima od ove samonikle biljke. Osim čuvene rakije, predstavljaju su i ostali proizvodi od drenjine: sokovi, pekmezi, likeri. Manifestacija je 2015. godine dobila međunarodni i evropski karakter, i postaje zaštitni znak Drvara kao jedinstvenog drenjinarskog područja sa geografskom prepoznatljivošću.
(Mostarski.ba, visitmycountry.net, agroklub.ba, wikipedia)
