Behram-begova medresa u Tuzli bila je danas domaćin promocije naučne monografije “40 bosanskohercegovačkih mushafa” autora dr. Ćazim Hadžimejlić i dr. Haris Dervišević. Promotor je bio dr. Sead Seljubac, koji je istakao značaj monografije koja je više od monografija koje imamo priliku svakodnevno imati ispred sebe.
– Ovih 40 mushafa kandidovalo je kao najljepše više segmenata. Jedan od njih je ljepota u koju je očito uneseno puno ljubavi od samih prepisivača do ostalih umjetnika koji su bili uključeni u rad. Jedan je prepisivač koji tako lijepo piše harf, drugi je umjetnik knjige koji to itekako dobro uvezuje, treći su oni koji ukrašavaju, a najčešće su to kaligrafi… To je više segmenata jedne umjetnosti koji su itekako duhovno poruka koliko ljubavi dugujemo svi danas prema mushafu kao formi s jedne strane, a s druge strane koliko je bitno i nužno njegovati tradiciju segmenta umjetnosti. Ako je prestala potreba prepisivanja mushafa zbog štampanja nije prestala potreba za ljubavlju prema harfu kao nečemu u šta je sišla sveta riječ – kaže dr. Sead Seljubac.
Autor monografije dr. Ćazim Hadžimejlić ističe kako je ideja rođena prije 20 godine, a realizovana u posljednje dvije.
– U bibliotekama širom države pronašli smo oko 1.300 bosanskohercegovačkih ispisanih mushafa, ali smo izabrali 40 koji su najbogatiji, najvrijedniji, najreprezentativniji, da kažemo tako nulte kategorije u kulturi i umjetnosti, a koji su pohranjeni u sedam institucija u BiH, jednim dijelom u privatnim kolekcijama, a drugi su iz institucija od Gazi Husrev-begove biblioteke koja je najveći čuvar toga – istakao je dr. Hadžimejlić.
Najstariji mushaf objavljen u monografiji je iz 13. stoljeća, a posljednji iz 19. stoljeća.
– Imamo ovdje 40 bosanskohercegovačkih priča mushafa. Najstariji ne sadrži kompletan Kur’an, riječ je o dva džuza na kojima se radi restauracija i konzervacija. Svako to slovo na specijalnom papiru je opasano zlatnom linijom – napominje dr. Ćazim Hadžimejlić.
Monografija, objavljenja na bosanskom i engleskom jeziku, plod je višegodišnjih istraživanja privatnih i institucionalnih zbirki tokom čega je zaključeno da u Bosni i Hercegovini ima približno 1.000 prijepisa Kur’ana iz različitih perioda.
(fena)
