Završava, naime, ljetno računanje vremena, a počinje zimsko, što znači da se kazaljka na satu mora vratiti jedan sat unatrag, odnosno s 3 na 2 sata.
POMICANJE KAZALJKI NA SATU IMA POSLJEDICE PO ZDRAVLJE, ALI I EKONOMIJU
Više je aspekata na koje promjena sata utiče.
Jedan od njih je zdravstveni, koji, doduše, najviše utjecaja ima na prijelazu sa zimskog na ljetno računanje vremena. Istraživanja govore da se uz promjenu kazaljki na satu pojačava rizik od kardiovaskularnih bolesti, ali i nesanice i glavobolje. Spominju se i umor i nedostatak koncentracije…
Osim zdravstvenog aspekta, tu je i onaj ekonomski. Povratkom na zimsko računanje vremena mijenjaju se i razdoblja dnevnih tarifa za obračun, pa će se sada utrošena električna energija prema višoj tarifi obračunavati od 7 do 21 sat, a prema nižoj tarifi od 21 do 7 sati.
Također, prema nekim analizama, prelaskom sa zimskog na ljetno računanje vremena potroši se 1 posto više goriva zbog dužeg dana, a za 0.5 posto poveća se ušteda električne energije. U početku se mislilo da će se uštedjeti mnogo više.
No, do kada ćemo mijenjati kazaljke na satu? Prije tri godine Evropska komisija je predložila da se ukine sezonsko pomicanje kazaljki na satu, vjerovalo se da će brzo doći do promjene, ali do toga još uvijek nije došlo.
Glasnogovornik Stefan De Keersmaecker za Index je objasnio da je Komisija predložila da se ukine pomicanje sata u septembru 2018. Dodao je da je prijedlog popraćen zahtjevima građana i država članica, kao i rezolucijom Evropskog parlamenta, što je dodatno osnaženo sa studijama, a održana su i javna savjetovanja.
“Komisija je odlučila da je najbolje da zemlje članice odluče žele li zadržati trajno zimsko ili ljetno računanje vremena”, naveo je on.
Dodao je da je u martu 2019. i Evropski parlament podržao prijedlog Evropske komisije te da je sad sve na Evropskom vijeću.
EVROPSKO VIJEĆE: NE ZNA SE KAD ĆE SE PONOVO RASPRAVLJATI
“Vijeće nije formiralo mišljenje. Prije nego što prijedlog postane zahtjev, Europsko vijeće i Europski parlament moraju se oko toga složiti. Zadnji put se o prijedlogu raspravljalo u prosincu 2019. godine. Budući da je odluka o ovoj promjeni kompleksna, mnoge države članice smatraju da treba izraditi procjenu utjecaja prije nego što se formira mišljenje”, dodaju.
“Potrebna je i koordinacija susjednih država, kako bi se izbjegao problem drugačijih vremenskih zona među njima ako bi napustili sadašnji sistem”, odgovorili su.
Agencije
