Na drugom panelu “Medijska komunikacija turističke ponude”, koji je održan u četvrtak u Mostaru u sklopu konferencije “Mediji i turizam”, istaknuto je kako medijsko komuniciranje igra ogromnu ulogu u turističkoj ponudi i kako se u današnje moderno doba i vrijeme novih medija svi resursi i sve vrste medija moraju iskoristiti u poboljšanje turističke slike i privlačenje većeg broja turista u Bosnu i Hercegovinu.
Menadžer za komunikacije USAID Turizam Gorčin Dizdar započeo je panel izlaganjem o projektu USAID Turizma gdje je naveo kako je riječ o petogodišnjem projektu koji je fokusiran na razvoj turizma, kao i ostalih popratnih sadržaja te da je značajan fokus projekta na marketingu i radu s medijima.
– Tradicionalni mediji su dugo vremena bili jedini način saradnje, a pojavom interneta se to promijenilo. Danas imamo direktno učešće u stvaranju sadržaja u turizmu gdje se dolazi do faze društvenih medija i stvaranja sadržaja od velikog broja osoba. Društveni mediji su na putu da postanu značajniji od tradicionalnih medija, a već sljedeća faza je faza umjetne inteligencije, gdje se već danas preko ChatGPT-a ili sličnih alata kako provesti dan na nekoj lokaciji. Umjetna inteligencija može dati vrlo kvalitetne odgovore, ali tu se opet pojavljuje nova relevantnost tradicionalnih medija jer umjetna inteligencija povlači sve informacije od dostupnih izvora, a to su upravo tradicionalni mediji – kazao je Dizdar.
Direktorica Pino Nature Hotela i agencije Relax Tours Aida Terzić naglasila je kako sinergija između medija i turističkih djelatnika može napraviti pomak “da nam se turizam ne događa nego da se organizira prema krajnjim korisnicima.”
– To može pomoći i BiH da se pozicionira na turističkoj mapi svijeta gdje joj je i mjesto. Kao agencija gajimo posebne odnose s medijima (…), a mi smo tu i za njih za sve podatke koji su im potrebni. To je jedna dvosmjerna komunikacija, a moj stav je da treba biti ovakvih konferencija više. Turizam treba biti pokretač, turizam pokreće i ostale grane, njih 67, a vidjeli smo to kad je bila pandemija koronavirusa. S medijima smo onda brzo djelovali na vlast gdje se uspjelo u tome da se ne zatvore brojni hoteli i ostali turistički objekti i da se ne gube radna mjesta – istaknula je Terzić.
Kako je kazala, BiH je brojnim turistima bila tranzitna zona na Balkanu, ali se to promijenilo.
– Turisti su se zadržavali možda dan-dva i vodili su ih strani vodiči, a to se na svu sreću posljednjih godina sve više mijenja. Mi se trudimo da zadržimo turiste što duže, da se djeluje u smjeru sinergije, da im se ponude veći broj sadržaja. Poredila bih našu državu s Austrijom s kojima imamo ogromne sličnosti u ponudi, Austrija je brojila 80 miliona noćenja, dok BiH svega 3 miliona. Baš kao i Austrija možemo ponuditi turizam kroz čitavu sezonu, ne samo ljeti. Imamo planine, rijeke, jezera, imamo priliku raznim oblicima turizma popuniti sadržaj te da tako razvijemo turizam od kojega bi BiH mogla “živjeti” čitavu godinu – smatra Terzić.
Potpredsjednik Privredne komore Federacije BiH Marko Šantić složio se da je turizam veoma bitan u pokretanju svih privrednih grana u BiH i kako je to Komora shvatila te proaktivno učestvuje u raznim strategijama vezanim uz turistički sektor.
– Većina ključnih aktera još nije pročitala strategiju turizma u BiH i to me zabrinjava, a to je razlog što nam se turizam “samo događa”. Imamo što imamo, moramo osluhnuti i istraživati kakvi turisti postoje na turističkom tržištu – predložio je potpredsjednik Privredne komore FBiH te dodao kako su turisti heterogena grupa za koju se moraju kreirati brojni i različiti sadržaji.
(FENA)
