Kvesić: Finansijski izazovi i zastarjeli sistemi koče napredak zdravstva

Direktor Sveučilišne kliničke bolnice Mostar Ante Kvesić u razgovoru za Fenu osvrnuo se na aktuelno stanje i izazove u funkcioniranju ove ustanove, ističući ključne projekte, dostignuća i prepreke s kojima se suočavaju.

Kako je rekao, uprkos teškoj finansijskoj situaciji, bolnica ostaje predana pružanju visokokvalitetne brige i implementaciji najsavremenijih medicinskih praksi.

Nova pedijatrija – veliki iskorak za Mostar

“Mi smo prošle godine preselili u novu zgradu pedijatrije koju smo nakon duge i teške muke i borbe uspjeli završiti. Dojmovi ljudi su izvrsni, kažu da je to nešto fenomenalno. Mislim da je to zapravo najveći iskorak u ovoj godini”, rekao je Kvesić.

Osim toga, već dugi niz godina šefica Klinike za ginekologiju i porodništvo Vajdana Tomić zajedno sa svojom ekipom radi na implementaciji programa vantjelesne oplodnje. Iako je do sada najveći izazov bio nedostatak adekvatnog prostora, bolnica je napokon dobila priliku izgraditi specijalizirani prostor za ovu namjenu, koji bi trebao biti gotov u iduća dva mjeseca.

Nabavka potrebne opreme već je u toku, kaže direktor Kvesić, a bolnica se može pohvaliti i vrhunskim kadrovima, među kojima je i biolog s dugogodišnjim iskustvom u Njemačkoj. Kvesić je uvjeren da će se, uz nabavku opreme, u narednoj godini ovaj pogon uspješno pokrenuti, te da će ginekologija u Mostaru doseći visoke standarde, kako i zaslužuje.

Također, SKB Mostar prednjači u uvođenju trombektomije, inovativnog zahvata kojim se uklanja krvni ugrušak kod moždanog udara.

“Zlatni sat kod moždanog udara je ključan. Nisam siguran, ali mislim da to ne radi niko u našoj državi. Uz pomoć profesora Radoša, mi smo to uveli, imamo mlade ljude koji znaju to raditi, naše domaće kadrove. U prijevodu, to znači da, ako pacijent s moždanim udarom stigne u bolnicu unutar jednog ili dva sata, tromb se može ukloniti, a postoje primjeri ljudi koji su već sljedećeg jutra otišli kući. Često se događa da osobe nakon moždanog udara ostaju s trajnim posljedicama, poput šepanja ili problema s ravnotežom, što ih čini invalidima. Ovom metodom pacijenti se vraćaju zdravi i radno sposobni, što je od velike važnosti i za njihove porodice”, pojasnio je Kvesić.

Ova metoda značajno smanjuje invaliditet i poboljšava kvalitetu života pacijenata, čineći SKB Mostar jednim od rijetkih centara u regiji koji pruža ovu uslugu.

Finansijski izazovi i sistemski problemi

Uprkos uspjesima, finansijska situacija ostaje velik problem. Zdravstvo u Bosni i Hercegovini suočava se s hroničnim nedostatkom sredstava i zastarjelim sistemima.

“Trudimo se imati sve što je potrebno kako bismo radili ono što je uobičajeno u normalno organiziranim zdravstvenim sistemima. Naravno, još uvijek postoje planovi i potrebe koje treba ispuniti. Uprkos izazovima i finansijskim minusima, nekako uspijevamo opstati. Međutim, glavni problem našeg zdravstvenog sistemima leži u činjenici da smo vjerojatno jedina država na svijetu u kojoj zdravstvo nije prioritet u budžetu – ne vraća nam se PDV, a sredstva od visokotarifnih roba koriste se u druge svrhe, umjesto za liječenje ljudi”, navodi Kvesić.

Kao veliki problem naveo je da cjenovnik bolnice datira još iz 1988. godine.

“To je ograničenje koje nas sve koči i nešto što je potpuno neprihvatljivo. Tek ove godine počelo se aktivno raditi na izmjeni tog cjenovnika. Dakle, osim unutrašnjih problema, suočavamo se i s brojnim vanjskim izazovima, često s nerazumijevanjem pravih potreba našeg sistema” istakao je Kvesić.

Međutim, nadodao je kako bolnica trenutno pregovara o nabavci akceleratora za radioterapiju, vrijednog 3,5 miliona eura, kako bi osigurala nastavak liječenja za pacijente s karcinomom.

“Dnevno zračimo 120 pacijenata iz Mostara i 30 iz Tuzle. Kad bi taj proces stao, nastao bi kaos. Zamislite čovjeka oboljelog od karcinoma koji tri mjeseca čeka na termin za zračenje. To su ozbiljni, duboki problemi. Mi u zdravstvenom sistemu stalno ostajemo po strani zbog političkih igara. Niko nije ozbiljno pokušao pronaći pravo rješenje”, upozorio je Kvesić.

On smatra da su prepreke, zapravo, vrlo jednostavne za prevladati.

“Dajte nam tarifnik i cjenovnik poput onih u Hrvatskoj i ništa više nam ne treba. Samo neka neko osigura da se to može platiti. To bi već bilo dovoljno za značajan pomak naprijed”, dodao je.

Kvesić ističe da bolnica godinama opstaje zahvaljujući, između ostaloga, finansijskoj podršci Republike Hrvatske, odnosno 10 miliona eura godišnje pomoći.

“Taj iznos nam doslovno gasi požar i omogućava privremenu stabilnost. Međutim, funkcioniramo na dugovima prema dobavljačima i državi, što je daleko od održivog sistema. Sad zamislite državu koja dopušta da joj bolnica gomila dugove, umjesto da osigura sredstva za normalno funkcioniranje. Umjesto da se rješava problem na sistemski način, ja sam označen kao lopov jer ne plaćam doprinose, dok su oni “pošteni” koji ne preuzimaju odgovornost”, naglasio je direktor.

Dodaje da on već 33 godine stalno ističe isti problem – bolnica ima osnivača, nema vlasnike.

“Isto da kupite auto, stavite ga na cestu i može ga voziti ko god hoće, nije ničije, a onda kad nešto ne valja kriv je Kvesić ili slično. Ali ja sam navikao, meni to više ne smeta. Nemojte me krivo shvatiti, jer ne bavim se politikom. Samo želim reći – posljedice funkcioniranja ‘gore’ su ovdje, u životu”, kaže Kvesić.

Transplantacijska medicina – bolnica spremna za korak dalje

Uprkos preprekama i izazovima, SKB Mostar kontinuirano napreduje i razvija se u različitim područjima medicinske izvrsnosti, a već nekoliko godina razvija i projekt transplantacijske medicine, no taj proces zahtijeva ne samo stručne kadrove već i odgovarajuće resurse te širu podršku.

“Educirali smo ljude za tipizaciju, imamo opremu za tipizaciju, kao i popise donatora i onih kojima su organi potrebni, barem u okvirima koji su trenutno dostupni. Također, bolnica je osigurala stručnjake koji mogu provoditi post-transplantacijske terapije i uspostavila saradnju s vodećim transplantacijskim centrima u Hrvatskoj”, pojasnio je Kvesić.

Prema njegovim riječima, transplantacija je ključna jer previše ljudi u državi čeka vitalne organe poput bubrega, srca i jetre. Uprkos finansijskim izazovima, bolnica se približava spremnosti za uvođenje transplantacijskog programa. Međutim, najveći problem ostaje nedostatak donora i činjenica da Bosna i Hercegovina nije članica Eurotransplanta, mreže koja osigurava širi pristup organima.

“Na tri miliona stanovnika ne možete imati samo 500 donora. Hrvatska može raditi toliko transplantacija jer je dio Eurotransplanta, što im omogućava bržu i efikasniju distribuciju organa – navodi Kvesić, naglašavajući kako je vrijeme da i građani BiH dobiju pristup ovom životno važnom programu.

Kvesić je na kraju rekao da ova ustanova raspolaže dovoljnim brojem stručnog kadra za pružanje visokokvalitetne medicinske brige.

“Imamo preko 500 doktora, uključujući specijaliste i one na specijalizaciji. Radiologija i fizijatrija su pokrivene, a zahvaljujući fakultetu u našem dvorištu, studenti se već tijekom školovanja odluče u bolnici tražiti specijalizaciju”, rekao je Kvesić.

(Fena)