Kada se govori o fizičkoj aktivnosti, najčešće se ističu njene prednosti za fizičku kondiciju i zdravlje srca.
Međutim, stručnjaci upozoravaju da redovno kretanje ima jednako važan utjecaj i na mentalno zdravlje.
Brojna istraživanja pokazuju da čak i umjerena fizička aktivnost može poboljšati raspoloženje, smanjiti nivo stresa i pomoći u lakšem suočavanju sa svakodnevnim izazovima. Dobra vijest je da nije potrebno provoditi sate u teretani – i kratka šetnja, istezanje ili lagani trening mogu napraviti razliku.
Tokom vježbanja organizam oslobađa endorfine, poznate kao hormoni sreće, koji pomažu u ublažavanju stresa, smanjenju osjećaja boli i stvaranju osjećaja zadovoljstva. Istovremeno se smanjuje nivo kortizola, hormona koji je povezan sa stresom.
Osim toga, fizička aktivnost utiče i na proizvodnju serotonina i dopamina – hemijskih supstanci u mozgu koje imaju važnu ulogu u regulaciji raspoloženja, motivacije i osjećaja blagostanja.
Stručnjaci ističu da kretanje može pomoći i u regulaciji hormona leptina i grelina, koji učestvuju u kontroli apetita, energetskog balansa i kvaliteta sna. Upravo zbog toga osobe koje redovno vježbaju često imaju kvalitetniji san i više energije tokom dana.
Ako vam je teško pronaći motivaciju za trening, savjet je da krenete postepeno. Kratke i jednostavne aktivnosti koje vam prijaju mnogo su bolji izbor od zahtjevnih programa koje ćete brzo odustati pratiti. Najvažnije je stvoriti naviku redovnog kretanja.
Koristi potvrđuju i velika naučna istraživanja. Jedna studija provedena na više od 260.000 ispitanika pokazala je da su osobe koje redovno vježbaju imale manji rizik od razvoja depresije. Drugo istraživanje, koje je obuhvatilo oko 69.000 ljudi, povezalo je redovnu fizičku aktivnost sa značajnim smanjenjem simptoma anksioznosti.
Iako vježbanje nije zamjena za stručnu pomoć kada je ona potrebna, može biti važan dio brige o mentalnom zdravlju. Nekoliko minuta kretanja dnevno može biti jednostavan korak ka boljem raspoloženju, većoj energiji i kvalitetnijem životu.
