Akušersko nasilje: Zlostavljanje tokom porođaja je široko rasprostranjeno, ali prvi korak je imenovanje

85456

Kada se dijete rodi, osoba koja rađa često je podvrgnuta izuzetno oštrom postupanju – verbalno ponižavanje, invazivne prakse, nepotrebni lijekovi, fizičko nasilje, uskraćivanje liječenja i ublažavanje bolova su uobičajeni prije, za vrijeme i nakon rođenja, kako u Evropi tako širom svijeta. To može uključivati ​​nedostatak informiranog pristanka prilikom izvođenja carskog reza, epiziotomije, indukcije i vaginalne eksploracije, kao i verbalne ili diskriminatorne uvrede.

Kršenje ljudskih prava u ovom kontekstu ima naziv: porodiljsko nasilje.

Mnoge od ovih praksi su duboko ukorijenjene u medicinskoj profesiji, sa malo svjesnih, zloćudnih namjera pojedinih babica, doktora ili medicinskih sestara. Neki u medicinskoj profesiji se stoga protive terminu “akušersko nasilje”, posebno upotrebi riječi “nasilje”, jer implicira “namjeru nanošenja štete”. Predstavnici tri velike evropske profesionalne institucije čak su ove godine potpisali dokument u kojem se kritikuje upotreba ovog termina.

Međutim, čin može biti nasilan bez obzira na njegovu namjeru, a samo imenovanjem i definiranjem opstetričkog nasilja možemo osnažiti i pacijente i stručnjake da ga okončaju.

Koliko je termin prihvaćen dokazuje studija, koju je naručila Evropska komisija i predstavljena na godišnjem seminaru naučne analize i savjeta o rodnoj ravnopravnosti u novembru 2023. godine. Glavni izvještaj je zasnovan na četiri detaljna izvještaja o studijama slučaja u zemljama koje su napravljene u Francuskoj, Holandiji, Slovačkoj i Španiji.

Cilj boraca za prava porodilja je da se suprotstave bilo kakvim prigovorima na korištenje riječi “akušersko nasilje”. Ovaj izraz nije samo prikladan i od pomoći u naglašavanju, sprečavanju i iskorjenjivanju maltretiranja i zlostavljanja tokom porođaja – on također stavlja potrebe i želje pacijenata u rang sa onima zdravstvenih radnika.

Zašto je “akušersko nasilje” pravi termin

Trenutno je porodiljsko nasilje slijepa tačka za zdravstvene radnike, uglavnom zato što se bavi elementima njihove prakse koji ranije nisu bili dovedeni u pitanje.

Međutim, većina ženskih udruženja i udruženja za zaštitu prava pri rođenju spremno je prihvatila taj termin upravo zato što su ga skovale i koristile same žene u svojim svjedočenjima i razmjeni – prvo u Latinskoj Americi, a zatim i širom svijeta.

Danas se pojam porodiljskog nasilja ne koristi samo u međunarodnoj naučnoj literaturi o zlostavljanju i nepoštovanju pri porođaju, već i u zvaničnim dokumentima Vijeća Evrope i međunarodnih organizacija poput Ujedinjenih naroda.

Također ga koriste i priznaju različita ginekološka i opstetrička udruženja i državne zdravstvene ustanove, uključujući francuski Haut Conseil à l’Égalité entre les femmes et les hommes i katalonsku vladu u Španjolskoj. Ove organizacije predstavljaju akušersko nasilje kao specifično rodno zasnovan oblik nasilja.

Iako jednostavno imenovanje ovog maltretiranja i zlostavljanja neće učiniti da nestane, koncept porodiljskog nasilja ima ogromnu težinu na ličnom, društvenom i političkom nivou, podjednako za naučnike, pacijente i zdravstvene radnike. Osposobljava pacijente da prepoznaju i legitimno izazovu abnormalno ili traumatično iskustvo.

Akušersko nasilje također pruža priliku da se preispitaju, a time i poboljšaju uslovi pod kojima se trudnoća i porođaj pristupaju i vode za buduće roditelje, na dobrobit zdravstvenih radnika i društva u cjelini.

Prepoznavanje porodiljskog nasilja kao rodno zasnovanog nasilja

Termin porodiljsko nasilje omogućava nam da uklopimo iskustva pacijenata u postojeći okvir nasilja zasnovanog na rodu i rasi, i da ga povežemo sa historijom ginekologije i akušerstva kojom dominiraju muškarci.

Evropski parlament definiše rodno zasnovano nasilje kao „nasilje usmjereno protiv osobe zbog spola te osobe ili nasilje koje nesrazmjerno pogađa osobe određenog spola“. Pristup definisanja porodiljskog nasilja kao oblika rodno zasnovanog nasilja već je usvojen u smjernicama i naučnom radu, kao i u zakonima u Latinskoj Americi (Venecuela 2007., Argentina 2009., Urugvaj 2017.) i Evropi (Katalonija u 2020).

Kao oblik rodno zasnovanog nasilja, porodiljsko nasilje nije isključivo namjerno, niti se uvijek događa između pojedinaca. Ona je strukturalna i intersekcionalna, što znači da prisila i zlostavljanje mogu biti indirektni, anonimni i nevidljivi, proizvedeni od strane države i njenih institucija ili društvenih normi. Ukorijenjen je u složenim političkim, društvenim, kulturnim i medicinskim kontekstima, što znači da radni uvjeti, finansijski pritisak, profesionalna hijerarhija i zdravstveno obrazovanje mogu to potaknuti ili omogućiti.

Opstetričko nasilje također održava obrasce dominacije koje je internalizirala opća populacija, uključujući zdravstvene radnike. Ova implicitna pristrasnost je istražena u naučnoj literaturi, uglavnom o pitanjima rase i pola.

Presude i navike je svakako teško preispitivati ​​i ispravljati, ali to ne može biti izgovor za ignorisanje ovog nasilja, za ignorisanje riječi koje koriste oni koji rađaju i trpe njegove posljedice, i za nečinjenje sve što je moguće da se ovo nasilje umanji.

Fokusiranje na pravu debatu

Moramo naglasiti da se malo raspravlja o tome da li se nepoštovanje, zlostavljanje ili maltretiranje dešavaju tokom porođaja – sve je to dobro dokumentirano.

Međutim, terminologija je još uvijek sporna, a akušersko nasilje je odgovarajući termin jer naglašava strukturne i institucionalne aspekte ove vrste nasilja. To je sistemski problem za koji su potrebna sistemska rješenja – ovi pojedinačni postupci i ponašanja moraju se tumačiti i rješavati kao dio šire, složenije dinamike koja ih omogućava, potiče i perpetuira.

To ne znači da pojedinci ne treba da odgovaraju za svoje postupke. Umjesto toga, sugerira da su te radnje često proizvod sistema, onog koji treba razbiti do svojih najdubljih korijena.

Stoga je došlo vrijeme da se stavi tačka na debatu o terminologiji. Danas, više nego ikada, pojam porodiljskog nasilja je podržan na naučnom, društvenom, političkom i, sve više, medicinskom nivou. Prava debata – odnosno dijalog između ljudi koji rađaju i zdravstvenih radnika koji svakodnevno idu u trudnoću i porođaje – već je daleko ispred terminološke.

Podijeli:
  • U izraelskom genocidu u Pojasu Gaze ubijeno 43.508 Palestinaca

  • Umjetnici BiH na međunarodnom festivalu kultura u Kataru

  • Kriminalci u Evropi osmislili novi način krađe vozila

  • Beograđanka posjetila Sarajevo pa se iznenadila reakcijom ljudi

  • Glavobolja za Sergeja Barbareza

■ Povezano

  • Šipak: Štiti od prehlade, jača srce

  • Pistacije: Zdravlje u svakom zalogaju

  • Koji su sve benefiti cvekle: Bitna za cjelokupan organizam

  • “Movember”: Nikad lakše do besplatnog PSA testiranja