Ananas: Tropska voćka zbog koje “pecka” jezik nekada je koštala cijelo bogatstvo

Juni 27. obilježava se kao Svjetski dan ananasa, a to je idealna prilika da se prisjetimo priče o ovoj egzotičnoj biljci, koju su ljudi prenijeli sa jednog kraja svijeta na drugi – i u tom procesu joj pripisivali epitete od “voća za bogataše” do “simbola dobrodošlice”.

Možda zvuči kao početak bajke, ali nekada davno, ananas je važio za voće sa zanimljivim društveni statusom. Kao simbol bogatstva i staleža, služio je za razmetanje i “pokazivanje”, a za jelo se koristio tek onda kada bi izgubio vanjsku ljepotu. Nakon što sazri ili skroz istruhne.

Jedan komad ovog voća, navodi CNN, u 18. vijeku koštao je i do 80 funti (što je ekvivalent za 25.000 KM u današnjem novcu). Zato su ga oni koji su mogli da ga priušte s ponosom isticali na vidno mjesto.

Pošto je mnogima bio gotovo nepristupačan, u doba viktorijanske Engleske ananas se često i iznajmljivao. Ljudi su ga nosili ispod ruke kako bi prošli zapaženi, a nerijetko su ga koristili i za dekoraciju. Krasio je stolove, piramide od staklenog posuđa te kristalne lustere.

Umjetnici su ga smatrali simbolom gostoprimstva i velikodušnosti. Salvete, stolnjaci, tapete, čak i okviri kreveta bili su ukrašeni motivima i rezbarijama ananasa kako bi se gosti osjećali dobrodošlo. Savršen poklon za kraljevsku porodicu? Sve je to bio ananas. No, vratimo se na početak i to kako je on došao do nas.

Jedan brod, jedna fascinacija – ovako je ananas stigao u Evropu

Vjeruje se da ananas potiče iz područja današnjeg Brazila, ali su ga još u davnim vremenima domorodačke civilizacije Južne Amerike prenosile širom kontinenta – sve do Kariba i Centralne Amerike.

Kristofor Kolumbo je 1493. prvi put donio ananas u Evropu, tačnije u Španiju, s karipskog ostrva Guadeloupe. Bila je to jedna od prvih tropskih voćki koje su Evropljani probali. Pokušavali su je uzgajati, no zbog tropske klime koja mu je trebala za rast, bilo je to bezuspješno.

Krajem 19. vijeka, kada je mladi industrijalac James Dole stigao na Havaje, preuzeo je stvar u svoje ruke. Pokrenuo je plantaže ananasa, a zatim i proizvodnju konzervi. Na policama trgovina su se ubrzo pojavile “limenke sa slatkim prstenovima”. Koliko je proizvodnja buknula najbolje govori podatak da su Havaji u jednom trenutku proizvodili čak 75 posto svjetskog ananasa.

I ananas “jede nas”, a ne samo mi njega

I dok je svijet učio kako da transportuje ili konzervira ananas, lokalna plemena Južne Amerike su ga već vijekovima koristila kao prirodni lijek – za bolju probavu, protiv upale ili prehlade, kao i za čistu i njegovanu kožu.

A znate li onaj neprijatni trenutak kada pojedete previše ananasa pa vas pecka jezik? To nije slučajno. Ananas sadrži bromelain, enzim koji razgrađuje proteine kože i sluznice. On ujedno pomaže u apsorciji bjelančevina i otklanja osjećaj nadutosti u stomaku. Prostije rečeno – dok vi jedete njega, on jede vas. Zato se često upotrebljava i u marinadama za meso, prirodno ga omekšavajući.

Na Filipinima se od njegovih listova pravi tkanina piña, koja se koristi za izradu svečanih košulja i haljina, dok u Škotskoj postoji arhitektonska građevina inspirisana ananasom Dunmore Pineapple, s realističnom kamenom kupolom nalik na ovo voće.

Ipak, uprkos svojoj glamuroznoj prošlosti, ananas je zapravo vrlo skroman. Njegov plod ne raste na drvetu, nego na niskoj krošnji, a treba mu čak dvije godine da sazri. I to je možda i najzanimljiviji paradoks – da nešto jednostavno može imati tako slojevit identitet.

Kako se Svjetski dan ananasa “slavi” u BiH

Po pitanju popularnosti ananasa na našim prostorima – gotovo u svim trgovinama kućnih dekoracija mogu se pronaći stvarčice s njegovim motivima. No, osim toga, najčešće se posmatra kao “još jedno voće sa tržnice”. Danas se može kupiti po krajnje pristupačnoj cijeni, a u posljednje vrijeme poznat je i po žustrim raspravama – je li mu mjesto na pizzi ili ne.

No, postoji tu još nešto. Ananas sada možemo pronaći u BiH i online – na istoimenoj platformi za online shopping. Ananas.ba je mjesto gdje ćete lako doći do stvari koje čine svakodnevicu jednostavnijom.

Na jednom mjestu nalazi se više od 200.000 proizvoda – od tehnike, igračaka do kućnih potrepština, kozmetike i poklona. Kupovina se obavlja u nekoliko klikova, isporuka je brza, a dostava potpuno besplatna. Ono najbolje, ovoga petka, 27. juna pa sve do 30. juna, u duhu Svjetskog dana ananasa, čekaju vas posebni popusti uz besplatnu dostavu na sve narudžbe.

Od luksuznog ukrasa viktorijanskih salona, preko karipskih brodova i havajskih plantaža, do dekoracija, pizze i shoppinga – priča ananasa je sve samo ne obična.

Ovo voće odavno je dio naše svakodnevnice i dobro je znati da ne moramo biti član kraljevske porodice da bismo ga priuštili. A ako ovih dana slučajno vidite ananas na nekom plakatu, stranici ili sniženju – ne čudite se. I on, bar po ovome što smo saznali, zaslužuje svojih pet minuta (zaboravljene) slave.

(Klix.ba)