Azerbejdžan će održati mirovne pregovore s armenskim separatistima

Azerbejdžan će u četvrtak održati mirovne pregovore s armenskim separatistima, nakon brze vojne pobjede na otcijepljenoj teritoriji Nagorno-Karabaha.

Sastanak u gradu Jevlahu, više od 200 kilometara zapadno od glavnog grada Bakua, održava se u trenutku kada Vijeće sigurnosti UN-a održava hitnu sjednicu o borbama koje su izbile ove sedmice.

Baku tvrdi da je povratio kontrolu nad planinskom teritorijom po prvi put u decenijama, samo 24 sata nakon pokretanja svoje smrtonosne vojne operacije.

Armenski separatisti pristali su da polože oružje pred sukobima u kojima je, kako navode, poginulo 200 ljudi.

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da će ruske mirovne snage posredovati u pregovorima.

– Nadam se da možemo postići deeskalaciju i prenijeti rješenje ovog problema na miran kurs – poručio je on kineskom ministru vanjskih poslova Wang Yiju.

Sastanak Vijeća sigurnosti UN-a održat će se u četvrtak poslijepodne.

Od raspada Sovjetskog Saveza, Armenija i Azerbejdžan vodili su dva rata oko planinske regije.

Višegodišnji sukobi obilježeni su zlostavljanjima na obje strane, a postoji zabrinutost od nove izbjegličke krize jer se armensko stanovništvo Karabaha plaši da će biti protjerano.

Slom separatističkog otpora predstavlja veliku pobjedu za azerbejdžanskog predsjednika Ilhama Alijeva u njegovom nastojanju da povrati regiju s većinskim armenskim stanovništvom pod kontrolu Bakua.

Alijev je kazao da će ovosedmični događaji “imati pozitivan uticaj na mirovni proces između Azerbejdžana i Jermenije”.

Njegov savjetnik za vanjsku politiku Hikmet Hadžijev obećao je siguran prolaz za separatiste koji su se predali i rekao da Baku traži “mirnu reintegraciju” karabaških Armena.

Zvaničnik separatista kazao je da je više od 10.000 ljudi evakuisano iz armenskih zajednica u Nagorno-Karabahu.

EU i Sjedinjene Države posredovale su u pregovorima između Bakua i Jerevana posljednjih mjeseci u pokušaju da osiguraju trajni mir.

Bijela kuća u srijedu je saopćila da je zabrinuta zbog humanitarne situacije u Nagorno-Karabahu, dok je francuska ministrica vanjskih poslova Catherine Colonna upozorila na rizik od eskalacije krize u sveopći rat između Armenije i Azerbejdžana.

Dan nakon što je Azerbejdžan pokrenuo vojnu operaciju, Baku i etničke armenske vlasti u Karabahu objavile su da su mirovne snage iz regionalnog moćnog posrednika Rusije dogovorile prekid vatre.

– Azerbejdžan je obnovio svoj suverenitet kao rezultat uspješnih antiterorističkih mjera u Karabahu – izjavio je Alijev u televizijskom obraćanju.

Tvrdi je da je većina armenskih snaga u regiji uništena i rekao da je povlačenje separatističkih trupa već počelo.

Napad je ostavio “najmanje 200 ubijenih i više od 400 ranjenih”, kazao je separatistički zvaničnik Nagorno-Karabaha Gegham Stepanyan.

U srijedu navečer, armensko ministarstvo odbrane saopćilo je da je Azerbejdžan otvorio vatru na njihove položaje duž granice između velikih neprijatelja. Takvi pogranični okršaji su česti.

U okviru sporazuma o primirju, separatisti tvrde kako su se usugasili da u potpunosti rasformiraju svoju vojsku i da Armenija povuće sve snage koje ima u regiji.

Azerbejdžansko ministarstvo odbrane saopćilo je da se “svo oružje i teško naoružanje treba predati”.

Nakon što se Sovjetski Savez raspao, armenski separatisti zauzeli su regiju – međunarodno priznatu kao dio Azerbejdžana – početkom 1990-ih.

To je izazvalo rat u kome je poginulo 30.000 ljudi, a stotine hiljada raseljeno.

U šestosedmičnom ratu 2020. godine, Azerbejdžan je ponovo zauzeo dijelove teritorije u i oko regije, prenosi AFP.

(fena)