Razmjena enklava i eksklava jedna je od opcija o kojima Armenija i Azerbejdžan razgovaraju u mirovnim pregovorima, izjavio je armenski premijer Nikol Pašinjan.
“Postoji nekoliko opcija za rješavanje pitanja enklava i eksklava. Ideja je pronaći rješenje po kojem ne bi bilo enklava ni eksklava ni s jedne strane granice”, rekao je Pašinjan na press konferenciji, prenosi armenska državna agencija Armenpress.
Prema njegovim riječima, i u Armeniji i u Azerbejdžanu raste razumijevanje da je takvo rješenje potrebno. Alternativa bi, kako je rekao, stvorila brojne probleme stanovnicima tih sela, uključujući pitanje kako bi prelazili granicu.
Dodao je da tek treba utvrditi kako bi se to rješenje tehnički i pravno oblikovalo, uključujući i to da li bi bio potreban referendum.
“Prvo mora biti provedena delimitacija granice i teritorije moraju biti precizno utvrđene. Moramo znati kolika je površina Arcvašena kako bismo našli pravo rješenje”, rekao je Pašinjan.
Isti stav iznio je i dan ranije u prijenosu uživo na društvenim mrežama. Tada je, prenosi azerbejdžanska agencija APA, rekao da bi mirovnim sporazumom teritorija Armenije trebala iznositi 29.743 kvadratna kilometra, te da bi dvije zemlje trebale razmijeniti teritorije jednake veličine.
Do tog zaključka je, kako je naveo, došao nakon posljednjih kontakata s azerbejdžanskim predsjednikom Ilhamom Alijevim u Turkmenistanu.
Ministar vanjskih poslova Armenije Ararat Mirzoyan izjavio je da bi predaja bilo kojeg dijela međunarodno priznate teritorije Armenije u zamjenu za drugu teritoriju zahtijevala glasanje na referendumu. Dodao je da i azerbejdžanska strana ovom pitanju pristupa konstruktivno.
Iz sovjetskog perioda Azerbejdžanu formalno pripadaju tri enklave unutar Armenije: dvije u pokrajini Tavuš i Karki u pokrajini Ararat. Armenija ih kontrolira od rata početkom devedesetih. Armenska enklava Arcvašen nalazi se unutar Azerbejdžana i pod azerbejdžanskom je kontrolom od augusta 1992. godine.
Pašinjan je ranije, kako je prenio Armenpress, rekao da bivše azerbejdžanske enklave nisu dio međunarodno priznate teritorije Armenije od 29.743 kvadratna kilometra, dok Arcvašen jeste. Razmjenu po kojoj bi Azerbejdžan zadržao Arcvašen, a Armenija tri azerbejdžanske enklave, predlagao je još u junu 2021. godine.
Pašinjan smatra da su dvije zemlje ušle u završnu fazu institucionalizacije mira i da taj proces treba završiti do 2031. godine.
(Mostarski.ba)
