Azijska tržišta: Indeksi pali, zabrinjava širenje Covid-19 u Kini

Na azijskim su berzama u petak cijene dionica pale, kao i na Wall Streetu dan prije, jer ulagače zabrinjava rast broja zaraženih od Covid-19 u Kini i jačanje inflacijskih pritisaka u Japanu.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7.00 sati u minusu 0,7 posto.

Na Tokijskoj berzi Nikkei indeks je oslabio 0,9 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Australiji, Hong Kongu i Južnoj Koreji pale između 0,3 i 1,6 posto.

Na kineskim su berzama cijene dionica pale zbog rasta broja oboljelih od Covid-19, nakon što su vlasti olabavile restriktivne mjere.

Analitičari kažu da je ukidanje tih mjera dugoročno dobro za privredni rast, ali da će idući mjeseci biti vrlo izazovni i na zdravstvenom i na privrednom frontu.

Japanski Nikkei indeks pod pritiskom je zbog podatka da je temeljna stopa inflacije u Japanu u novembru dosegla 3,7 posto na anualiziranom nivou, novi najviši nivo u 40 godina.

To potvrđuje očekivanja da će iduće godine japanska centralna banka nastaviti ukidati poticajne privredne mjere. Taj proces već je započela ove sedmice, kada je olabavila kontrolu nad prinosima na obaveznice.

Loše na azijska tržišta utječe i jučerašnji oštri pad Wall Streeta. Dow Jones oslabio je 1,05 posto, dok je S&P 500 skliznuo 1,45, a Nasdaq indeks 2,2 posto.

Posljedica je to i dalje snažnog rasta američke privrede jer bi zbog toga Fed mogao povećati kamate na više nivoe nego što se očekivalo.

Naime, konačna procjena pokazala je da je u trećem tromjesečju bruto domaći proizvod (BDP) porastao 3,2 posto na anualiziranom nivou, više nego što je prvobitno procijenjeno.

Podaci s tržišta rada pokazali su da je prošle sedmice broj zahtjeva za pomoć nezaposlenima porastao na 216.000, manje od očekivanih 222.000.

Ti podaci pokazuju da su privredno i tržište rada i dalje vrlo snažni, što će i dalje podržavati visoku inflaciju.

To, pak, znači da bi Fed mogao povećati kamate na više nivoe nego što se očekivalo i da bi se na tim nivoima mogle zadržati duže nego što se očekivalo.

– Snažni privredni pokazatelji navest će Fed da zadrži nogu na privrednoj kočnici i nastavi zaoštravati monetarnu politiku. A to znači da postoji rizik da se s povećanjem kamata pretjera, što bi se snažno odrazilo na privredu – objašnjava Liz Ann Sonders, strateginja u tvrtki Charles Schwab.

I dok ove godine solidno raste, iduće bi privreda moglo uroniti u recesiju.

– Tržište prelazi iz faze zabrinutosti oko toga koliko će Fed povećati kamate u fazu zabrinutosti u vezi recesije iduće godine u SAD, ali vjerovatno i globalno. A to znači i da su procjene zarada kompanija za iduću godinu previsoke – kaže Matt Stucky, portfelj menadžer u kompaniji Northwestern Mutual Wealth Management Company.

A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta porasla.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 104,30 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 104,10 bodova.

Pritom jekurs dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 132,05 na 132,60 jena.

Američka je valuta ojačala i u odnosu na evropsku, pa je cijena eura skliznula na 1,0610 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0615 dolara.

Cijene su nafte, pak, porasle, nakon jučerašnjeg pada. Cijena barela na londonskom tržištu ojačala je 1,04 posto, na 81,85 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 1,14 posto, na 78,35 dolara, javlja SEEbiz.

(Fena)