Beč nastavlja ozelenjavati svoju tramvajsku infrastrukturu. Wiener Linien, gradsko preduzeće za javni prijevoz, ove godine gradi dodatnih 600 metara zelenih kolosijeka, koji osim doprinosa atraktivnijem izgledu grada imaju i važnu ulogu u prilagođavanju klimatskim promjenama.
U Beču trenutno postoji oko 12 kilometara zelenih tramvajskih pruga, izvedenih u različitim varijantama. Oko 8,5 kilometara čine travnati kolosijeci, dok se na približno dva kilometra koriste perforirane ploče s ozelenjenim međuprostorima. Gotovo dva kilometra čine dionice sa sedumom, niskorastućim biljkama koje su otporne na sušu.
Novi zeleni kolosijeci grade se na više tramvajskih linija, a završetak radova planiran je do kraja oktobra.
“Ozelenjavanje prostora između šina donosi brojne prednosti. Zeleni kolosijeci mogu prihvatiti i zadržati kišnicu, dok isparavanje doprinosi hlađenju, što je posebno važno tokom vrelih ljetnih dana. Istovremeno stvaramo dodatne zelene površine u gusto izgrađenim dijelovima grada”, izjavila je članica gradske vlade za javni prijevoz Ulli Sima.
Vegetacija između šina može vezivati prašinu, a u zavisnosti od načina izgradnje zeleni kolosijeci mogu doprinijeti i smanjenju širenja buke.
Među rješenjima koja će se u budućnosti sve češće koristiti je sedum. Ove biljke rastu nisko i formiraju guste biljne tepihe, što je važno u prostoru tramvajskih kolosijeka, gdje vegetacija mora podnositi zahtjevne uslove i ne smije previše izrasti. Budući da vodu skladište u listovima, sedum biljke bolje podnose sušne periode.
“Kod svih novih tramvajskih projekata i modernizacija provjeravamo postoji li mogućnost izgradnje zelenog kolosijeka. U zavisnosti od lokacije i uslova biramo odgovarajuće rješenje, bilo da je riječ o travi ili sedumu”, kazala je Alexandra Reinagl, direktorica Wiener Linien.
Zeleni kolosijeci, međutim, nisu mogući na svim lokacijama. Tramvaj mora saobraćati na zasebnom kolosijeku, bez dijeljenja prostora s automobilima. Česta vožnja autobusa, interventnih vozila ili drugih vozila otežava održavanje vegetacije, dok stajališta, raskrsnice, skretnice i podvožnjaci uglavnom nisu pogodni za ovakvo rješenje.
Izbor između trave, seduma i drugih rješenja zavisi od uslova na konkretnoj lokaciji, a cilj je povezati funkcionalnu tramvajsku infrastrukturu s dodatnim zelenim površinama u gradu, saopćio je Ured Grada Beča u Sarajevu.
(Mostarski.ba)
