Beograd će, ohrabren stajalištima SAD-a i EU, nastaviti u narednom krugu dijaloga o normalizaciji odnosa s Prištinom insistirati da početak implementacije evropskog prijedloga o normalizaciji bude formiranje Zajednice srpskih općina (ZSO) na Kosovu, poručili su u srijedu srbijanski zvaničnici.
Sljedeći sastanak srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića i kosovskog premijera Albina Kurtija, u okviru dijaloga Kosovo-Srbija pod pokroviteljstvom EU-a, održat će se 2. maja u Bruxellesu, a dvije su strane u utorak dogovorile uspostavu zajedničkog odbora za nadzor provedbe nedavno dogovorenog sporazuma.
Zajedničkim nadzornim odborom predsjedat će posebni predstavnik EU za dijalog Beograda i Prištine i druga regionalna pitanja zapadnog Balkana Miroslav Lajčak. Kosovo će predstavljati ambasador u Bruxellesu Agron Bajrami, a Srbiju glavni pregovarač Petar Petković.
Šef vladina Ureda za Kosovo i pregovarač Beograda Petar Petković ustvrdio je danas kako je dogovoreno da idući krug dijaloga bude posvećen zajednici srpskih općina (ZSO) kako bi se započeli konkretniji koraci u implementacije evropskog plana, “ali ne kako želi Kurti, nego kako je dogovoreno 2013. i 2015. godine”.
Nadzorni odbor treba obrazložiti nacrt statuta ZSO, da bi uslijedio razgovor o tome, a Petković je za RTS naglasio da “statut treba sadržavati sve odredbe” koje stoje u “već postignutim sporazumima i u općim načelima iz 2015. godine”.
Petković naglašava da ZSO za Beograd predstavlja “ključni uslov za daljnji proces normalizacije odnosa”, što potvrđuje i prihvaćanjem dogovora u Ohridu.
Beograd i Priština su, poslije šestomjesečnih pregovora 19. aprila 2013. u Bruxellesu pod pokroviteljstvom EU-a potpisali sporazum, tada ocijenjen kao “istorijski”, koji je trebao označiti početak suživota dva naroda na Kosovu i normalizaciju odnosa Beograda i Prištine, ali Priština tu obvezu nije ispunila, podsjeća Hina.
Zvaničnici SAD-a i EU su u međuvremenu, potičući pojedinačno obje strane da prihvate implementiranje evropskog prijedloga sporazuma, rekli da je ZSO obaveza Prištine koju mora provesti. Međutim, za Beograd i Prištinu tačka sporenja su modaliteti po kojim to treba učiniti.
Briselski sporazum od 15 tačaka ima šest koje se odnose na Zajednicu srpskih općina, ali taj dio Priština nije provela inzistirajući da takva asocijacija ne može imati izvršne ovlasti i pretvoriti se u izvor nestabilnosti, poput entiteta Republika Srpska u BiH.
Beogradu posebno smeta što Priština, iako nije formirala ZSO, u međuvremenu dobiva viznu liberalizaciju, što srbijanski zvaničnici ironično nazivaju “nagradom od EU” za nepoštivanje sporazuma iz Bruxellesa.
“Mi nemamo ništa protiv toga, govorili smo da je potrebna sloboda kretanja, ali problem je jer je nagrađen direktno Albin Kurti za protjerivanje Srba”, rekao je za RTS Petar Petković.
Kurti je u međuvremenu zatražio “potpunu i momentalnu implementaciju sporazuma” Beograda i Prištine o putu ka normalizaciji odnosa.
Na njegovu objavu na Twitteru reagirala je srbijanska premijerka Ana Brnabić naglasivši da su prethodna pitanja implementacija Briselskog sporazuma i osnivanje Zajednice srpskih općina (ZSO).
(Fena)
