Radiotelevizija Bosne i Hercegovine (BHRT) podnijela je Regulatornoj agenciji za komunikacije BiH (RAK) prigovor protiv Radio-televizije Republike Srpske (RTRS), tvrdeći da je u izdanjima Dnevnika 2 od 14, 15. i 16. augusta prekršen Kodeks o programskim sadržajima, posebno principi tačnosti, pravičnosti i nepristrasnosti, te pravila koja se odnose na izvještavanje o sudskim procesima.
BHRT od RAK-a traži da hitno provede postupak, pregleda emitirane priloge i sadržaje objavljene na portalu RTRS-a tokom ta tri dana te, ukoliko utvrdi kršenje propisa, izrekne zakonom predviđene sankcije.
Prigovor se odnosi na izvještavanje RTRS-a o sudskom sporu između dva javna emitera i postupku naplate potraživanja BHRT-a od RTRS-a.
BHRT tvrdi da su u prilozima iznesene jednostrane i tendenciozne informacije o radu sudova, da je poimenično prozivana sutkinja Okružnog privrednog suda u Banjoj Luci Gordana Marić, te da su selektivno prenošeni dijelovi zapisnika sa sudskog ročišta.
Kao posebno problematične navode izdvajaju poruke u kojima je RTRS sutkinju i druge sudije, kako navode, podsjetio da je RTRS “od nacionalnog interesa” te pozvao da se pri odlučivanju primijeni Zakon o izvršnom postupku Republike Srpske.
BHRT smatra da takvo izvještavanje predstavlja pokušaj utjecaja na aktivni sudski postupak i pritisak na pravosuđe, što bi, prema njihovom tumačenju, predstavljalo kršenje člana 16. Kodeksa koji uređuje izvještavanje o sudskim procesima.
U prigovoru se navodi i izjava ministra pravde Republike Srpske Gorana Selaka, emitirana 14. augusta, da se uopće ne postupa po presudama u korist RTRS-a te da ni sudije ne mogu da ugroze rad RTRS-a.
BHRT odgovara da se time zanemaruje činjenica da potraživanja koja pokušava naplatiti proizlaze iz pravosnažnih sudskih odluka.
Navode da BHRT nije proizveo dug čiju naplatu traži te da odgovornost za eventualne probleme u funkcioniranju RTRS-a nakon izvršenja sudske odluke ne može biti prebačena na povjerioca kojem je potraživanje pravosnažno dosuđeno.
BHRT u prigovoru ponovo ukazuje i na vlastitu tešku finansijsku situaciju, koju povezuje s višegodišnjim dugovanjima RTRS-a po osnovu prihoda od RTV takse.
Kao još jedan primjer neprimjerenog odnosa prema pravosuđu navode prilog RTRS-a od 15. augusta u kojem je postavljeno pitanje koga se sudije u Banjoj Luci boje te da li štite vlastite pozicije i enormno visoke plate.
– U programu od 16. augusta prenesena je i izjava ministra finansija i trezora BiH Srđana Amidžića, koji je ustvrdio da određeni akteri žele da RTRS ne postoji te da se na njegovom gašenju radi između ostalog i kroz pravosuđe – navode iz BHRT-a.
BHRT smatra da se takvim sadržajem javnosti predstavlja jednostrana teza o političkoj pozadini pravnog spora i ulozi pravosuđa u navodnom pokušaju gašenja RTRS-a.
Posebno se pozivaju na član 7. Kodeksa, kojim su uređeni tačnost, pravičnost i nepristrasnost, uključujući odredbu prema kojoj se spiker ili voditelj informativnog programa mora ograničiti na nepristrasno prenošenje informacija bez iznošenja ličnih stavova.
BHRT tvrdi i da u spornim prilozima predstavnicima tog javnog servisa nije omogućeno da iznesu svoju stranu spora.
Osporili su i tvrdnju RTRS-a da je taj emiter 2017. godine raskinuo ugovor s telekom operaterima o raspodjeli RTV takse. Prema navodima BHRT-a, ti ugovori nisu raskinuti nego su istekli, dok je način raspodjele RTV takse određen Zakonom o Javnom RTV sistemu BiH.
BHRT smatra da je RTRS načinom izvještavanja prekršio članove 5, 7. i 16. Kodeksa o programskim sadržajima te da je kao javni servis zloupotrijebio svoju funkciju i resurse za vođenje pravnog i političkog spora.
Od RAK-a je zatraženo da utvrdi jesu li prekršeni Kodeks o programskim sadržajima i drugi propisi te, ukoliko utvrdi odgovornost, preduzme mjere iz svoje nadležnosti, saopćeno je iz BHRT-a.
(Mostarski.ba)
