U saradnji sa udruženjima “Runolist” i “Tropolje i Zapadne strane” iz Glamoča, a kao dio napora za zaštitu proizvodnje glamočkog opanka kao kulturnog naslijeđa i promocije kraških polja, Centar za životnu sredinu je organizovao akciju u okviru koje je napravljen papirni glamočki opanak veličine 50 metara, kao simbol neraskidivih odnosa čovjeka i prirode na tim prostorima.
To je četvrta papirna akcija koju je do sada organizovao Centar za životnu sredinu u okviru zaštite i promocije kraških polja kao područja od posebnog značaja za očuvanje prirodnog i kulturnog bogatstva.
Do sada su akcije organizovane u Livanjskom, Gatačkom i Kupreškom polju, gdje su prikazani biljne i životinjske vrste karakteristične za ta polja. Ovom akcijom u Glamočkom polju Centar je želio istaknuti značaj čovjeka za opstanak polja, koje bi bez ljudskih aktivnosti zaraslo i izgubilo svoju specifičnost i biološku vrijednost.
– Ljudi, sa svojom tradicijom i običajima su neizostavan dio prirode, a malo gdje su aktivnosti poput stočarstva i košenja u tolikoj simbiozi sa životnom sredinom kao u kraškim poljima. Koliko god smo mi uticali na prirodu, isto tako je i priroda oblikovala nas, naša vjerovanja, svakodnevne aktivnosti i kulturu. Savršene primjere ove simbioze imamo u Glamočkom polju, koje je zbog svoje plodnosti omogućilo vjekovnu poljoprivrednu i stočarsku praksu, koja je u konačnici iznjedrila bogato kulturno naslijeđe – kazala je Predstavnica Centra Nataša Crnković.
Siniša Šolak, predsjednik udruženja “Tropolje i Zapadne strane”, koje realizuje projekt “Glamočki opanak kao jedinstvena ponuda BiH” pojašnjava da sada prilika dolazi u obliku tradicionalnog glamočkog opanka.
– Opanak je ponos ovog kraja i proizvodi ga samo porodica Nenadić u svojoj radionici, smještenoj unutar vlastitog etno domaćinstva. Dobio je i zaštićeno geografsko porijeklo od Instituta za intelektualno vlasništvo BiH u martu ove godine. Sljedeći korak je uvrštavanje na listu nematerijalne baštine Federacije BiH – istakao je Šolak.
Glamočko polje i njegovi prirodni sadržaji su odlična kulisa za razvoj različitih oblika održivog turizma, kao i drugih privrednih aktivnosti poput stočarstva. Neophodno je obratiti pažnju na to da sve te aktivnosti budu razvijene na način koji ne ugrožava životnu sredinu, a da od istih najviše profitira lokalno stanovništvo, jer se samo na ovaj način može osigurati povratak i ostanak ljudi na ovim prostorima, saopćeno je iz Centra za životnu sredinu.
Fena
