Bosna i Hercegovina: Skriveni vladar evropskih voda

Prirodno bogatstvo koje često uzimamo zdravo za gotovo.

Bosna i Hercegovina, iako mala zemlja na Balkanu, jedna je od najbogatijih država u Evropi kada je riječ o resursima pitke vode. U vremenu kada se svijet suočava sa sve ozbiljnijim izazovima u vezi sa dostupnošću čiste vode, BiH se nalazi u zavidnoj poziciji – iako toga često nije svjesna. Piše portal Forbes

Činjenice koje govore same za sebe

Prema podacima Svjetske banke i UN-a BiH ima oko 9.500 kubnih metara pitke vode po stanovniku godišnje, što je svrstava među top 20 zemalja u svijetu po količini raspoložive slatke vode po glavi stanovnika.

Oko 60% teritorije BiH pripada slivu rijeke Save, dok se preostalih 40% nalazi u jadranskom slivu – ova raznolikost omogućava raznovrsne izvore vode, uključujući površinske i podzemne.

BiH ima više od 260 rijeka i brojne izvore, a posebno se ističu izvori poput Vrela Bosne, Vrela Bune i izvora rijeke Sane.

Više od 90% stanovništva ima pristup sigurnoj vodi za piće prema domaćim i međunarodnim standardima.

U poređenju sa svijetom

Globalni prosjek raspoložive pitke vode iznosi oko 6.000 m³ po stanovniku, dok mnoge zemlje (posebno na Bliskom istoku i u Africi) raspolažu sa manje od 1.000 m³, što se smatra granicom vodnog stresa.

Na primjer, Egipat ima svega oko 570 m³ po stanovniku, dok je u Njemačkoj ta brojka oko 1.900 m³. BiH, sa skoro pet puta više resursa po stanovniku od Njemačke, ima potencijal da bude regionalni i evropski lider u očuvanju i upravljanju vodnim resursima.

Neiskorišteni potencijal

Iako obiluje vodom, BiH još uvijek ne koristi ovaj resurs strateški. Nedostatak jedinstvene vodne strategije na državnom nivou je ključni problem.

Nadalje, loša infrastruktura i zastarjeli vodovodni sistemi, posebno u ruralnim područjima.

Problem je i nedovoljna promocija izvoza flaširane vode i razvoja “plave ekonomije” i nedostatak svijesti o značaju očuvanja vodnih resursa među stanovništvom.

Ekološki izazovi

Zagađenje vodotokova industrijskim i komunalnim otpadom je nešto na šta mnogi eko aktivisti upozoravaju.

Također, neregulisano korištenje vodnih resursa i nekontrolisana izgradnja mini hidroelektrana, te klimatske promjene koje mogu promijeniti tokove i smanjiti dostupnost vode u budućnosti.

U svijetu koji ulazi u eru “vodne krize”, Bosna i Hercegovina sjedi na jednom od svojih najvećih prirodnih blaga. Dok mnoge razvijene države ulažu milijarde u desalinizaciju i uvoz vode, BiH ima privilegiju da je doslovno okružena izvorima života.

Ostaje pitanje – hoćemo li tu privilegiju znati iskoristiti ili ćemo dozvoliti da ona postane još jedna propuštena šansa?

(Mostarski.ba)