Prirodno bogatstvo koje često uzimamo zdravo za gotovo.
Bosna i Hercegovina, iako mala zemlja na Balkanu, jedna je od najbogatijih država u Evropi kada je riječ o resursima pitke vode. U vremenu kada se svijet suočava sa sve ozbiljnijim izazovima u vezi sa dostupnošću čiste vode, BiH se nalazi u zavidnoj poziciji – iako toga često nije svjesna. Piše portal Forbes
Činjenice koje govore same za sebe
Prema podacima Svjetske banke i UN-a BiH ima oko 9.500 kubnih metara pitke vode po stanovniku godišnje, što je svrstava među top 20 zemalja u svijetu po količini raspoložive slatke vode po glavi stanovnika.
Oko 60% teritorije BiH pripada slivu rijeke Save, dok se preostalih 40% nalazi u jadranskom slivu – ova raznolikost omogućava raznovrsne izvore vode, uključujući površinske i podzemne.
BiH ima više od 260 rijeka i brojne izvore, a posebno se ističu izvori poput Vrela Bosne, Vrela Bune i izvora rijeke Sane.
Više od 90% stanovništva ima pristup sigurnoj vodi za piće prema domaćim i međunarodnim standardima.
U poređenju sa svijetom
Globalni prosjek raspoložive pitke vode iznosi oko 6.000 m³ po stanovniku, dok mnoge zemlje (posebno na Bliskom istoku i u Africi) raspolažu sa manje od 1.000 m³, što se smatra granicom vodnog stresa.
Na primjer, Egipat ima svega oko 570 m³ po stanovniku, dok je u Njemačkoj ta brojka oko 1.900 m³. BiH, sa skoro pet puta više resursa po stanovniku od Njemačke, ima potencijal da bude regionalni i evropski lider u očuvanju i upravljanju vodnim resursima.
Neiskorišteni potencijal
Iako obiluje vodom, BiH još uvijek ne koristi ovaj resurs strateški. Nedostatak jedinstvene vodne strategije na državnom nivou je ključni problem.
Nadalje, loša infrastruktura i zastarjeli vodovodni sistemi, posebno u ruralnim područjima.
Problem je i nedovoljna promocija izvoza flaširane vode i razvoja “plave ekonomije” i nedostatak svijesti o značaju očuvanja vodnih resursa među stanovništvom.
Ekološki izazovi
Zagađenje vodotokova industrijskim i komunalnim otpadom je nešto na šta mnogi eko aktivisti upozoravaju.
Također, neregulisano korištenje vodnih resursa i nekontrolisana izgradnja mini hidroelektrana, te klimatske promjene koje mogu promijeniti tokove i smanjiti dostupnost vode u budućnosti.
U svijetu koji ulazi u eru “vodne krize”, Bosna i Hercegovina sjedi na jednom od svojih najvećih prirodnih blaga. Dok mnoge razvijene države ulažu milijarde u desalinizaciju i uvoz vode, BiH ima privilegiju da je doslovno okružena izvorima života.
Ostaje pitanje – hoćemo li tu privilegiju znati iskoristiti ili ćemo dozvoliti da ona postane još jedna propuštena šansa?
(Mostarski.ba)
