“Održivo zdravstvo – finansiranje, prevencija i perspektive zdravstvene zaštite” naziv je stručne konferencije Zavoda zdravstvenog osiguranja (ZZO) Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) koja je održana danas u Mostaru, a koja je okupila predstavnike zdravstvenih institucija, donosioce odluka, zdravstvene radnike, stručnjake i druge relevantne učesnike iz zemlje i okruženja.
Kroz razmjenu iskustava, primjera dobre prakse i stručnih mišljenja, učesnici su raspravljati o temama koje imaju direktan uticaj na održivost zdravstvenog sistema i kvalitet zdravstvene zaštite.
Prema riječima direktora ZZO-a HNK Andreja Čovića, o navedenim temama će se razgovarati kroz tri tematske cjeline koje se odnose na finansiranje zdravstvenog sistema, prevenciju i očuvanje zdravlja te na budućnost zdravstva.
“Cilj nam je da kroz otvorenu raspravu i razmjenu iskustava dođemo do nekih zaključaka, odnosno inicijativa koje možemo poslati prema onima koji donose zakone i mijenjaju legislativu da bi mogli napraviti kvalitetniju reformu za generacije koje dolaze”, rekao je Čović.
Kantonalni ministar zdravstva Milenko Bevanda upozorio je da HNK ima 20 posto više uposlenih u zdravstvu po glavi stanovnika nego u svim drugim kantonima u BiH.
“To je naš problem. Želimo racionalizirati zdravstvo. Znamo da ono nije dobro, ali kod koga je dobro? Često sam govorio da bi onaj ko bi riješio pitanje zdravstva dobio Nobelovu nagradu. I u mnogo jačim državama nemaju riješeno zdravstveno pitanje onako kako bismo mi željeli, znači da naš pacijent dobije sve što je potrebno, a da mi to finansijski održimo. To je u ovom trenutku nemoguće i zato ćemo danas progovoriti o tim temama, o pitanju finansiranja koje je najaktuelnija tema i o tome kako dalje”, naglasio je ministar.
Pored tih tema, dodao je, jako je bitno progovoriti i o prevenciji.
“Prevencija je vrlo bitna za zdravstveni sistem zato što želimo otkriti bolest u početnoj fazi i ne trošiti tolika sredstva koliko u finalnom stadiju. Sve preventivne programe koje imamo, kao i one buduće, bazirali smo na primarnu zdravstvenu zaštitu i za razliku od zemalja u okruženju, stavili smo da ljekar primarne zdravstvene zaštite prati cijeli tok skrining programa i na kraju ima uvida u sve to”, kazao je ministar.
Predsjednica Vlade HNK Marija Buhač istakla je kako je kantonalna vlada za izgradnju i opremanje zdravstvenih ustanova u tom kantonu zadužena gotovo 50 miliona KM.
“Danas smo u trenutku kada smo ponosni na sve ono što smo izgradili. Imamo bolnicu evropskih standarda. Naša Sveučilišna klinička bolnice više nije bolnica tri kantona, nego je bolnica za čitavu regiju. U njoj imamo najsavremeniju opremu i uveli smo bezbroj novih bolničkih disciplina. Isti tako, u primarnoj zdravstvenoj zaštiti imamo savremeno opremljene domove zdravlja i svi su potpomognuti novom opremom, odnosno kolima hitne pomoći”, naglasila je Buhač.
Prema njenim riječima, ono najvažnije što je napravljeno u proteklom periodu jeste to da na Sveučilištu u Mostaru djeluje Medicinski fakultet, kao i druge sastavnice koje su, kako je kazala, baza znanja i zalog za budućnost zdravstvenog sistema.
“Činjenica je da se danas nalazimo u ključnom trenutku kako ovaj sistem učiniti održivim i učinkovitim i to je pitanje svakog modernog i civiliziranog društva. Svjesni smo činjenice da je naš sistem zdravstva u ovom kantonu na način kako funkcionira godinama izrazito složen i dugoročno neodrživ. Kada još tome dodamo nacionalno-politički kontekst koji je realnost ovog kantona svjesni smo kako nas u budućnosti čekaju teške odluke, ali morat ćemo napraviti preustroj, morat ćemo iznaći nove izvore finansiranja jer je danas više nego evidentno da s ovim izvorima finansiranja ne možemo zadovoljiti potrebe zdravstvenog sistema koje smo izgradili – poručila je premijerka Buhač.
(Mostarski.ba)
