Geografski položaj
Općina Čitluk (Brotnjo) smještena je u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, na nadmorskoj visini od približno 200m.
Brotnjo je u geografskom smislu plodna krška visoravan koja se teritorijalno, najvećim dijelom, podudara s područjem današnje općine Čitluk. Brotnjo je visoravan smještena na jugozapadu Bosne i Hercegovine. Pruža se uz granicu općine Mostar na sjeveru i sjeveroistoku pa do granica općina Široki Brijeg i Ljubuški na sjeverozapadu i jugu Brotnja.
Brotnjo se prvi put u dokumentima spominje prije gotovo sedam vijekova. Ono je i u srednjem vijeku bilo povezano cestama, a i rimske su ceste prolazile njime.
Gradić Čitluk razvija se od kraja tridesetih godina dvadesetog vijeka u administrativno središte Brotnja. Danas je to mjesto sa srednjom i osnovnom školom, privredni, saobraćajni, sportski i kulturni centar.
Brotnjo danas broji oko 17.500 stanovnika i jedno je od rijetkih područja koje po broju stanovnika zadržava predratno stanje.
Historija
Područje današnje općine Čitluk, odnosno Brotnja, prvi put u historiji spominje se 1306/07. godine u trgovačkim odnosima s Dubrovnikom. Taj do sada pronađeni najstariji datum nađen je u dubrovačkom Povijesnom arhivu, što nas upućuje na to da je Brotnjo u to doba bilo povezano s tim primorskim gradom još u srednjem vijeku. Na ovom području do današnjih dana sačuvan je veći broj ilirskih gomila i gradina, rimskih hramova, ostataka antičke i rimske kulturne baštine, starohrvatskih crkvenih zgarišta, starih turskih kula, bezbroj vrlo različitih stećaka, tih “kamenih spavača”, koji svjedoče o bogatom, burnom i umjetnički nadahnutom životu na ovom području. To su, uglavnom, najkraće rečeno na neki način obilježja prošlosti Brotnja.
U Brotnju je sačuvan veliki broj ilirskih gradina, a najpoznatije su u Hamzićima, Gradnićima i Krehin Gradcu. U tim prahistorijskim spomenicima pronađeni su grobovi, oružje, te razne vrste nakita, keramičkog posuđa i oruđa. Osim Ilira, na području Brotnja živjeli su i Kelti u 4. i 3. vijeku p.n.e.. Na ovim područjima i Grci su imali značajnog utjecaja. Osim Grka, i Rimljanima su bili zanimljiva ova područja.
Slavenska plemena, u vrijeme velike seobe naroda, dolaze u ove krajeve od 597. godine, a najintenzivnije naseljavanje dogodilo se u VI i VII vijeku.
Godine 1463. Brotnjo potpada pod osmansku vlast.
Brotnjo je dolaskom Turaka određeno kao samoupravna jedinica, nahija u mostarskom kadiluku, u kojem je ostalo sve do 1878. godine, do dolaska Austro-Ugarske uprave u Bosnu i Hercegovinu.
Austro-Ugarska vlast u Bosni i Hercegovini ostala je do kraja Prvog svjetskog rata 1918., od kada BiH postaje dio novonastale državne tvorevine države Srba, Hrvata i Slovenaca, odnosno države 1929. godine proglašene Kraljevinom Jugoslavijom.
U vrijeme stare Jugoslavije, zbog teškog života težaka i nemogućnosti zaposlenja u zemlji, jedan dio stanovništva iz Brotnja iseljava u prekomorske zemlje: SAD, Kanadu, Južnu Ameriku i Australiju. U to doba nastala je poznata izreka: “Hercegovina sve naseli, sebe ne raseli”.
Međugorje
Međugorje, jedno od najvećih svjetskih marijanskih centara, mjesto je koje svakodnevno posjećuju brojni hodočasnici iz cijeloga svijeta. Fenomen Međugorje počeo je u ljeto 1981. godine, kada se prema svjedočanstvu šestero djece, 24. juna u ovome hercegovačkom mjestu ukazala Kraljica mira. Mir je sažetak svih njezinih poruka, to je stanje u kojemu sve poruke date u Međugorju nalaze svoje ispunjenje. Preko vidjelaca Kraljica mira daje mjesečne poruke vjernicima u kojima desetci hiljada vjernika traže nadu, spas i ispunjenje svojih molitvi i nada.
Međugorje je kao jedinstven fenomen u savremenom svijetu koji u to kršovito hercegovačko mjesto privlači milione hodočasnika iz cijeloga svijeta.
Prema nekim istraživanjima pretpostavlja se kako je Međugorje u 28 godina posjetilo 30 miliona ljudi, što niti jedan drugi turistički centar u Bosni i Hercegovini a i šire nije uspio dostići. Tokom cijele godine u Međugorju se održavaju brojni seminari i festivali, a među njima, svakako treba istaknuti Festival mladih koji se već 20 godina održava u Međugorju. U vrijeme održavanja mladi širom svijeta mole se, pjevaju, svjedoče o svojoj vjeri, sudjeluju u procesiji i klanjanju, druže se i razgovaraju.
Festival mladih se svake godine održava u prvim danima mjeseca avgusta i u vrijeme njegova trajanja Međugorje je svjetski centar mladih iz kojega se svijetu šalju poruke mira, ljubavi i vjere. Hodočasnici koji dođu u Međugorje uz nezaobilazan posjet Brdu ukazanja i Križevcu, u svetištu imaju priliku posjetiti još nekoliko zanimljivih odredišta.
U sklopu svetišta nalazi se i Majčino selo , ustanova za odgoj i zaštitu napuštene i nezbrinute djece. Danas o toj djeci brinu međugorski franjevci.
Privreda
Turističko-kulturno-privredna manifestacija „Dani berbe grožđa” manifestacija je stara koliko i sama općina Čitluk. Davne 1955. godine, tačnije 16. septembra održani su prvi „Dani berbe grožđa”.
Sve do danas, svrha manifestacije je upoznavanje, zbližavanje i učvršćivanje zajedništva stanovnika Brotnja i njihovih gostiju, očuvanje narodne baštine kroz prezentaciju izvornog narodnog stvaralaštva, njegovanje i širenje amaterizma u kulturi, poticanje jačanja kulturnog i sportskog stvaralaštva u cjelini, poticanje i razvijanje turističke ponude, poticanje razvoja poljoprivrede, te poticanje razvoja privrede kako na području općine tako i šire.
S vremenom ova manifestacija postala je najzanačajniji kulturno-privredni događaj općine u kojem se na poseban način objedinjuju kulturno-tradicijske vrijednosti broćanskoga kraja.
U mjestu Gradnići, smješten je najstariji vinski podrum u Bosni i Hercegovini.
Poznato vino ovog kraja je i „žilavka“ o čijem se imenu pripovijedaju mnoge priče. Mještani tvrde kako ime dolazi od malih žilica koje se mogu vidjeti na plodovima grožđa koji su dosegli svoju punu zrelost. U ovom kraju se govori kako je žilavka autentičan hercegovački brand te da nigdje nije tako raskošna i plodna kao u Čitluku, srcu krševite Hercegovine.
Pored žilavke na području općine Čitluk vinogradari uzgajaju i blatinu koja je ujedno i autohtona u Hercegovini. Blatina se smatra kvalitetnom sortom koja daje prepoznatljiva crna i crvena vina. Čitlučani kažu da je za vino dobro da odleži koju godinu. Stajanje vina pospješuje kvalitetu vina pa se predlaže da se vino drži u bačvama i bocama i do pet godina.
Vino iz Čitluka treba piti uz kaloričnija jela te uz meso a posebno se preporučuje kao dodatak pečenju, ribljim paprikašima i narescima od goveđeg pršuta. Vino treba piti polako a u Čitluku kažu da bi bilo dobro kada bi u kući imali i lijepo oblikovane čaše ili drvenu bukaru.
Važno je znati da je snaga vina ponekad i prevelika za malog čovjeka. Hercegovci porijeklom iz Čitluka koji sada žive u dalekim zemljama svijeta znaju da u boci vina sa sobom nose sunce i žegu koja ih trajno opija i zauvijek vraća kući.
(Mostarski.ba, Brotnjo.info, Visit my country, Turistička zajednica HNK)
