Kao što sam naveo u bezbroj prilika do sada, glorifikacija ratnih zločinaca, poricanje međunarodno priznatih činjenica i nastavak revizionističkih narativa podrivaju napore usmjerene prema pomirenju i postizanju pravde u Bosni i Hercegovini, poručio je Brammertz.
Glavni tužilac Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove Serge Brammertz odgovorio je na pismo koje su mu u novembru prošle godine uputili Udruženje žrtava i svjedoka genocida i Udruženje Majki enklava Srebrenica i Žepa, povodom proslave godišnjice tzv. Herceg-Bosne u Mostaru.
Brammertz se u odgovoru Muratu Tahiroviću i Muniri Subašić, zahvalio na pismu koje su mu uputili 26. novembra 2024. godine, a u kojem su izrazili zabrinutost povodom održane komemoracije 33. godišnjice “Hrvatske zajednice Herceg-Bosne” u Mostaru.
– Molim vas, znajte da itekako razumijem koliko boli ovakvi događaji nanose žrtvama i preživjelima, kao i njihovim porodicama i zajednicama. Slavljenje i uzdizanje sadržaja koji umanjuju važnost i krive sliku zločina počinjenih u Ahmićima, kao i neosnovano osporavanje presuda MKSJ-a, kao što ste naveli, nije samo uznemiravajuće, nego i vrlo omalovažavajuće za žrtve. Zabrinjavajuće je da visoko-pozicionirani zvaničnici učestvuju u ovakvim događajima, i time, čini se, podržavaju ovakve revizionističke narative – naveo je Brammertz u pismu.
Kao što sam naveo u bezbroj prilika do sada, nastavio je on, glorifikacija ratnih zločinaca, poricanje međunarodno priznatih činjenica i nastavak revizionističkih narativa podrivaju napore usmjerene prema pomirenju i postizanju pravde u Bosni i Hercegovini.
– Ja ću nastaviti sa angažmanom sa relevantnim domaćim vlastima i našim međunarodnim partnerima u cilju osiguravanja da se sa ovakvim pokušajima da se omalovaže žrtve i potkopaju odgovornost i vladavina prava u Bosni i Hercegovini iznese na odgovarajući način. Moj Ured će također nastaviti da prati i izvještava o aktivnostima koje za cilj imaju veličanje ratnih zločinaca i poricanje ustanovljenih zločina u mom redovnom izvještavanju Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija, i da naglašava, kao što to ovaj konkretan primjer koji navodite dokazuje, hitnu potrebu za odlučnim djelovanjem u cilju suzbijanja ovakvih negativnih razvoja događaja. Molim vas, budite uvjereni, da su moji napori vođeni najdubljim poštovanjem za dostojanstvo svih žrtava konflikta. Pozivam vas da ostanemo u bliskom kontaktu i unaprijed se radujem sljedećem susretu – napisao je Brammertz.
Dragan Čović, njegova nevladina organizacija Hrvatski narodni sabor (HNS) i HDZ BiH nemaju namjeru odreći se nasljeđa udruženog zločinačkog poduhvata (UZP) i zločinačke tvorevine Hrvatske zajednice Herceg Bosne, koju su 18. novembra utemeljili ondašnji hrvatski zvaničnici, koji su uglavnom osuđeni za ratne zločine. Svake godine na taj dan okupljaju se i slave.
Presuda Jadranku Prliću i ostalima ukupno 111 godina robije, izrečena 29. novembra 2017. godine, nije presuda hrvatskom narodu, već isključivo jednom nacionalističkom i retrogradnom konceptu rasturanja međunarodnog priznanja države Bosne i Hercegovine, na čijoj ideološkoj matrici je upravo Čović zasnovao svoje političko djelovanje. Baš kao što su Prlić i ekipa zatvarali, protjerivali i naređivali ubijanja i silovanja pravdajući se da to čine u ime svog naroda, istom se matricom danas služi i Čović, nanoseći najveću štetu upravo Hrvatima.
– U decembru 1991. čelnici Hrvatske zajednice Herceg-Bosne (među kojima je Mate Boban, predsjednik Hrvatske zajednice, potom Hrvatske Republike Herceg-Bosne) i čelnici Hrvatske (uključujući tadašnjeg predsjednika Franju Tuđmana) ocijenili su da je za ostvarivanje kraja cilj nužno promijeniti nacionalni sastav stanovništva na područjima za koje se tvrdilo da pripadaju Hrvatskoj zajednici Herceg-Bosni.
Vijeće je smatralo da brojni zločini koje su snage HVO-a počinile nad muslimanima od januara 1993. do aprila 1994. uglavnom ukazuju na očigledan obrazac ponašanja. U većini slučajeva, zločine nije nasumice počinila šačica nedisciplinovanih vojnika. Naprotiv, zločini su bili ishod plana koji su pripremili sudionici UZP-a kako bi otjerali muslimansko stanovništvo iz Herceg-Bosne, ocijenilo je Vijeće.
U pogledu svakog od optuženih, haške sudije su se većinom glasova uvjerili da su značajno pridonijeli UZP-u i da iz njihovog doprinosa proizlazi da su namjeravali ostvariti zajednički zločinački cilj protjerivanja muslimanskog stanovništva.
