Cvijeće uveliko cvjeta na Antarktiku: Naučnici upozorili da kontinet dostiže “prelomnu tačku”

Posljednjih godina u dijelovima Antarktika niču novo pupalo cvijeće, što je počelo zabrinjavati neke naučnike. Čini se da je sve veće širenje biljnog svijeta na Južnom polu posljedica klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem i može čak ukazivati na to da ledeni kontinent dostiže svoju “tačku preokreta”.

Zbog surovih uslova, Antarktik ima samo dvije autohtone vaskularne biljke: antarktičku dlakavu travu (Deschampsia antarctica) i antarktičku bisernicu (Colobanthus prettynsis).

Prošle godine, naučnici sa Univerziteta Insubria u Italiji objavili su studiju u kojoj su istraživali dvije biljke između 2009. i 2019. na ostrvu Signy, malom subantarktičkom ostrvu na ostrvima Južni Orkney na Antarktiku koje je važno mjesto za gniježđenje raznih morskih ptica. Zatim su uporedili ova zapažanja sa anketama sprovedenim u prethodnih 50 godina.

Otkrili su da su dvije biljne populacije eksplodirale u posljednjih 10 godina. Zapravo, gustina biljaka je porasla samo u protekloj deceniji koliko i u prethodnih 50 godina.

Nadalje, ova stopa rasta bila je usko povezana sa trendom zagrijavanja temperature zraka koji je započeo na Antarktiku tokom ljeta 2012.

Iako se čini da su klimatske promjene glavni faktor, istraživači također ističu da je na ostrvu došlo do dramatičnog pada broja medvjedica, koje gaze biljke i utiču na njihov rast.

Kako temperature nastavljaju da rastu, možemo očekivati da će se ovaj trend zadržati. U martu 2022. Istočni Antarktik je doživio najveći ikada zabilježeni toplotni talas. Nedavna istraživanja sugeriraju da je ovaj “toplinski val bez presedana” postao topliji za 2°C zbog klimatskih promjena. Bilo je toliko vruće da su istraživači na licu mjesta nosili kratke hlače, a neki su i skinuli košulje da bi se sunčali, navodi Washington Post.

Međutim, to nije razlog za slavlje ili opuštanje. Do kraja ovog vijeka, toplotni talasi na Antarktiku bi mogli biti podignuti za dodatnih 5 do 6°C kao rezultat klimatske krize, donoseći razorne promjene na kontinentu, piše IFLScience.

Kao što pokazuje bum biljnog svijeta na ostrvu Signy, Antarktik se brzo mijenja kao rezultat ljudskih aktivnosti – i uskoro bi mogao dostići svoju ključnu prekretnicu.

“Najnovativnija karakteristika ovoga nije ideja da nešto brže raste. Mislimo da počinjemo da uviđamo ono što je skoro kao korak promjena ili prekretnica”, rekao je za New Scientist 2022. Peter Convey, jedan od autora studije o biljkama iz British Antarctic Survey.

(N1)