Povodom Dana nauke u Federaciji BiH, a u organizaciji Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, u mostarskom Parku nobelovaca u petak je položeno cvijeće kod spomenika naučniku i nobelovcu Vladimiru Prelogu.
Dan nauke u Federaciji obilježava se 12. decembra s ciljem populariziranja nauke i naučno-istraživačkog rada u javnosti, posebno među mladima, učenicima i studentima.
Pomoćnik federalnog ministra za nauku i tehnologije Jasmin Branković tom je prilikom kazao kako je nauku integrirajući faktor koji doprinosi dobrobiti društva i njegovom tehnološkom i ekonomskom razvoju.
“Prelog je tipičan primjer toga. On se uvijek deklarirao kao građanin svijeta jer rođen je u Sarajevu, a živio je u mnogim drugim gradovima i zemljama. Impresivne rezultate svoga rada zbog toga nije mogao dati samo jednom gradu, jednoj državi i jednom narodu, već ih je poklonio cijelom čovječanstvu”, rekao je Branković.
Prema njegovim riječima, ako je nauka prava i ako uvažava etičke i univerzalne vrijednosti, ona će služiti na dobrobit cijelome svijetu te “iako za Preloga volimo reći da je naš, on zapravo pripada svima”.
“Federalna vlada je na našu inicijativu 12. decembra proglasila Danom nauke u Federaciji BiH kako bi odala pijetet Vladimiru Prelogu, koji je baš na taj dan 1975. godine primio Nobela za hemiju. Uputili smo poziv svim muzejima, arhivima i institutima na području Federacije BiH da organiziraju dan otvorenih vrata, uz prezentaciju svojih izložbenih, istraživačkih i izdavačkih kapaciteta i projekata. Ovo bi omogućilo da se ove godine Dan nauke obilježi na prostoru čitave Federacije BiH”, dodao je Branković.
Govoreći o izdvajanjima za nauku, Branković je kazao kako tačan podatak koliko Bosna i Hercegovina ulaže u tu oblast, zapravo, niko ni nema, ali je taj iznos nedovoljan.
“Mi jako malo ulažemo u razvoj nauke, a nemoguće je čak tačno utvrditi kolika su ta izdvajanja iz razloga jer je to podijeljeno na različite nivoe, što nije zbirno prezentirano. Mi pretpostavljamo da to iznosi 0,3 posto BDP-a, a “normalne” države imaju postotke od 2 posto s tendencijom rasta na 3 posto. Usporedio bih to s BiH prije rata kada su ulaganja u nauku iznosila jedan posto BDP-a i kada smo imali gigante poput Energoinvesta, UNIS-a i Sokola. Tada smo bili konkurentni i čak prednjačili ispred nekih vrlo poznatih svjetskih firmi poput Philipsa ili Siemensa. Bili su to rezultati velikih ulaganja u nauku”, istaknuo je Branković.
(Fena)
