U Bosanskoj sobi Javne ustanove (JU) Narodni univerzitet Konjic u utorak navečer je u okviru manifestacije “Dani knjige Konjic 2026”, promovisan roman “Bedel” konjičkog autora Esada Bajića. O knjizi su govorili novinar Nedim Gondžić i magistar sociologije Nermin Hodžić, a promociju je vodio direktor Narodnog univerziteta Benjamin Mušinović, saopćeno je iz Javne ustanove (JU) Narodni Univerzitet Konjic.
Mušinović je u uvodnom obraćanju podsjetio na značenje naslova.
U islamskoj tradiciji bedel je onaj ko hadž obavi umjesto drugoga. Bajić je, kazao je, ovaj izraz iskoristio za opis preuzimanja babine uloge kada mu je babo poginuo u odbrni Bosne i Hercegovine u novembru 1992. godine. U Armiju RBiH je stupio prije punoljetstva, kao učenik trećeg razreda Gazi Husrev-begove medrese, kao i mnogi njegovi vršnjaci.
Mušinović je istakao da je rat u ovoj knjizi pozadina, a u prvom planu su djetinjstvo, škola, medresa i čovjek koji raste, griješi i nosi teret onoga što je preživio. Dodao je da “Bedel” izbjegava patetiku i dokumentarnost, dvije zamke u koje bosanska ratna proza često upada.
Nedim Gondžić, novinar portala Preporod.info, knjizi je prišao kroz njenu unutrašnju gradnju.
Izdvojio je tri životna perioda koje roman prati: stari sistem, odbranu i nesnalaženje u miru. Govorio je o liniji autoriteta koja se provlači kroz knjigu, od hadžije Alije, preko komandanta Muderrisa, do šejha i oca, te je povukao paralelu sa Stendhalovim “Crvenim i crnim”, gdje se vojna uniforma i vjerska odora sreću u istom čovjeku. Bajićev roman uporedio je s Dostojevskim i Selimovićem, s razlikom da kod Bajića suprotnosti nose ambijenti. Svoje izlaganje zaključio je mišlju da je rat u ovoj knjizi ono što ne prestaje, navodi se u saopćenju.
Nermin Hodžić, i sam maloljetni dobrovoljac Armije RBiH, “Bedel” je predstavio kao svjedočanstvo jedne generacije i spomenicu drugarstva. Dječaci su, rekao je, srce ove knjige. Muzafer, Čupo, Rahman i Mehmed u njoj su opisani onakvi kakvi su bili: zbunjeni, gladni, željni cigarete i dokazivanja. Hodžić je naglasio hrabrost s kojom autor priznaje vlastiti strah, kao i etiku vojske koju knjiga pokazuje bez ijedne parole. Kao primjer naveo je mladića koji ne može povući okidač kad na nišanu prepozna ženske obrise. O jeziku je, kazao da, Bajić piše kratkom rečenicom i ritmom usmenog kazivanja, a na najtežim mjestima rečenica se svede na golu riječ: “Noge idu. Oči plaču.” Po njegovim riječima, “Bedel” spaja ratnu prozu i duhovnu autobiografiju, a po onome što nosi spada u tešku kategoriju naše književnosti.
Autor Esad Bajić zahvalio je Centru za napredne studije (CNS) Sarajevo, koji je podržao projekat, izdavačkoj kući Ilum i drugim prijateljima projekta Bedel. Kazao je da je želio ispričati priču koja može poslužiti kao uvid u živote nekoliko hiljada maloljetnih dobrovoljaca Armije RBiH, kojima knjigu i posvećuje. Stil i jezik prilagodio je današnjem vremenu, u kojem je pažnja kratka, posebno kod mladih, kojima je knjiga prvenstveno namijenjena.
U četvrtak, 8. okobra 2026.godine, u 20 sati u Bosanskoj sobi NU Konjic slijedi razgovor sa autorom Adnanom M. Ćatovićem o historijskom romanu “Bijeli cigani-čuvarica ljudskih duša”.
Autor Ćatović će razgovarati sa novinarom Tarikom Dautovićem u nastojanju da publici približi njegov prvijenac, uzbudljiv, potresan i napet historijski roman u nastavcima o Duhovima Pakosti koji stoje iza programa etničkog čišćenja Bošnjaka s Balkana i Čuvarima Istine koji ne pristaju na zaborav i sudbinu španskih muslimana. Ovaj spisateljski prvijenac nastao je inspirisan istinitim događajima da čuva prošla vremena od zaborava i opominje, zaključuje se u saopćenju.
(Mostarski.ba)
