Iz štampe je nedavno izašla nova knjiga autora, Mostarca, Đenana Galešića “Profili neprijatelja Bosne i Hercegovine (sinteza 20. vijeka) – Bakamlučki eseji o ratu i miru”.
Ovo je treća knjiga Đenana Galešića, a poslije knjiga: “Tragom drevnih Bošnjana: Bosanska država i nacionalni identitet(i) kroz historiju” i “Školstvo u Hercegovini u vrijeme monarhističke Jugoslavije (1918-1941)”.
Galešić je i autor niza naučnih radova, koji su objavljeni u više zbornika radova.
Za portal Radiosarajvo.ba Galešić je govorio o svom posljdnjem djelu, motivima i porukama.
Govoreći o Bosni i Hercegovini u 21. vijeku, Galešić je, između ostalog, rekao kako je Bosna kroz vijekove sačuvala svoj kontinuitet, ali i svoju staru demografsku bazu, pa gotovo svo stanovništvo koje je naseljava danas može trasirati, mapirati i vratiti unazad dugu istoriju svoje porodice koja je u ogromnom broju slučajeva vezana isključivo za ovu zemlju. Bosna traje jedan milenij i kroz sve to vrijeme društvo naše zemlje je religijski raznoliko, istakao je, te dodao kako ova činjenica nikada nije bila smetnja da se bosansko društvo oblikuje i egzistira kroz vijekove, u jednoj društvenoj cjelini. Drugačija religijska pripadnost bosanskih ljudi bila je vijekovima posve normalna pojava koja se osjećala i živjela, kazao je Galešić.
“Sadašnja bosanskohercegovačka država rezultat je dugog, vjekovnog negiranja njenog postojanja, njenog prava na postojanje, ali i borbe za njeno postojanje i potvrđivanja postojanja.
O bosanskim ljudima koji samostalno upravljaju svojom zemljom i nisu ničiji podanici, pisao je još 1154. godine grčki hroničar Jovan Kinamos. Od tada pa do našeg aktuelnog doba Bosna i Hercegovina je prolazila kroz koloplet negiranja, nepriznavanja, pobijanja, golgote i stradanja njenog naroda, ali i osnaživanja i uzdizanja, procvata i prosperiteta”, kazao je, između ostalog, Galešić u intrvjuu za portal Radiosarajvo.ba.
Kompletan intervju možete pročitati OVDJE.
(Mostarski.ba)
