Prošlo je, prilično brzo, dvije godine kako je Sergej Barbarez sa svojim saradnicima preuzeo reprezentaciju Bosne i Hercegovine.
Imenovanje Barbareza bio je napokon prvi normalan potez Fudbalskog saveza BiH nakon što se prema mišljenju javnosti iživljavao na reprezentaciji Bosne i Hercegovine.
Taj prvi normalni potez, ovako talentovanoj naciji, vrlo brzo je donio apsolutnu senzaciju. Pravi primjer koliko su ogromni dometi Bosne i Hercegovine kada joj se skine luđačka košulja, piše reprezentacija.ba
Prije imenovanja Barbareza i njegovog tima izgledalo je kao da se Zmajevima iz vlastite kuće podapinje noga iz sedmice u sedmicu. Gledali smo po četiri selektora za godinu dana, guranje članova familije vrhuške FS BiH u stručni štab reprezentacije, nekompetentnih igrača u prvih 11 Zmajeva, preskakanje termina za prijateljske utakmice (zbog utakmice protiv Rusije)…
Srećom kurs plovidbe pod “admiralom” Vicom Zeljkovićem je promijenjen u dobrom pravcu.
Važnost cijelog tima
Dodatni normalan potez Saveza bio je i taj da se Barbarezu omogući sastavljanje stručnog štaba po vlastitom izboru. Uključujući i Emira Spahića na poziciji direktora reprezentacije kao vrlo bitne poluge cijelog projekta.
Jer, sam Barbarez uz pomoćnike kojima ne vjeruje teško bi napravio ovo što je napravio.
“Ma super je, ako ništa, da mi ne smetaju” rekao je jedan raniji selektor za svoje pomoćnike koje mu je nametnuo Savez.
Sve u svoje vrijeme
Kažu da se sve u životu dešava u savršenom tajmingu, pa je možda i za samog Barbareza dobro što ranije nije imenovan za selektora.
Prije desetak i više godina bio je spreman preuzeti reprezentaciju samo sa jednim svojim pomoćnikom sa kojim je bio na pregovorima u FS BiH, što bi teže donijelo rezultat kakav imamo danas.
Primjer za sve
Dok se sa osjećajem ponosa budimo i liježemo, neka primjer reprezentacije Bosne i Hercegovine bude smjernica svima.
Kada se radi dobro i pošteno, sa ljudima koji su hrabri i najbolji u svom poslu, onda je nebo granica.
A FS BiH bi nakon ovakve senzacije odmah trebalo da ponudi novi ugovor Sergeju Barbarezu, ako ništa duži barem za još dvije godine.
(Mostarski.ba)
