Voditeljica Univerzitetske biblioteke Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru i književnica Edita Mulaosmanović u prethodnom vremenskom periodu aktivno je učestvovala na brojnim domaćim i međunarodnim književnim festivalima na kojim je ostvarila značajne rezultate.
Učestvovala je na Prvom međunarodnom festivalu u Mostaru “Žena sa knjigom”, na konkursu Čarobna Krajina sa pjesmom “Kad bih Una bila”, te na 9. međunarodnom festivalu “Pero Živodraga Živkovića” u Zenici gdje su među najboljih 20 izabrane dvije pjesme: “Susret” (posjeta Radimlji) i “Odlasci” autorice Edite Mulaosmanović.
Pored književnog stvaralaštva, Edita se ističe uspješnim vođenjem Univerzitetske biblioteke Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru.
Upravo za naš portal, Edita Mulaosmanović govori o značaju kulturnih manifestacija, o osvojenim nagradama i priznanjima, izvoru inspiracije za poeziju, ali i o vođenju i budućim perspektivama Univerzitetske biblioteke Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru.
Mostarski.ba: “Edita, prije svega želimo da Vam čestitamo na nedavno osvojenoj trećoj nagradi za pjesmu „Kad bih Una bila“ na konkursu „Čarobna Krajina“ koja je ujedno izložena na istoimenoj izložbi u Bihaću. Kažite nam nešto više o iskustvu koje je donijelo učešće na navedenom konkursu i pratećoj izložbi na kojoj je predstavljeno vaše umjetničko stvaralaštvo?
Edita Mulaosmanović: “Hvala Vam lijepa! Konkurs Čarobna Krajina održava se već drugu godinu, i jedan je od rijetkih konkursa koji autorima dodjeljuje novčane nagrade. Konkurs je podijeljen u dvije kategorije – literarnu i fotografsku, sa obaveznim motivom Krajine. Obje kategorije imaju podkategorije; literarna je podijeljena na poeziju i prozu, a fotografska na fotografije uslikane mobitelom i profesionalnim fotografskim aparatom. U uži izbor, koji je ocjenjivao stručni žiri, ušlo je po petnaest radova iz svih podkategorija. Federalna zastupnica Ilda Alibegović, Bišćanka, idejni je tvorac ovog projekta, i ja ovim putem želim čestitati njoj i njenom timu na trudu i radu te uspješnoj realizaciji, a posebno na gostoprimstvu.
Svečana dodjela nagrada organizirana je na Gradskom trgu, gdje je izloženo svih šezdeset radova, trideset literarnih i trideset fotografskih. Biti dio atmosfere koja je vladala na Gradskom trgu, zaista je nezaboravan, a primiti nagradu je i nezaboravan i neopisiv”.
Mostarski.ba: Možete li nam otkriti izvor inspiracije za pjesmu „Kad bih Una bila“?
Edita Mulaosmanović: Božija Kreacija je neiscrpan izvor inspiracije. Neretva i Una su za mene najljepše rijeke, i kad sjedite na njihovim obalama ne možete ostati ravnodušni spram ljepote koju vam nude. Jednostavno potečete zajedno s njima.
Mostarski.ba “Aktivno ste učestvovali na Prvom međunarodnom festivalu „Žena sa knjigom“ koji je održan u Mostaru. Možete li nam reći nešto više o samom festivalu, ali i o njegovom značaju za afirmaciju književnosti i kulturnog života u Mostaru?
Edita Mulaosmanović: Festival „Žena sa knjigom“ je prvi takve vrste, gdje su učesnice samo žene. Trajao je od 22. do 27. augusta, što je također specifikum, jer festivali obično traju kraće. Okupio je 55 književnica iz petnaest zemalja i uspostavio kontakte između žena od pera, koje žive i rade u dijaspori i nas u Bosni i Hercegovini. Svaka večer je bila tematska, a kruna Festivala je zbornik „Lirski buket“, gdje je svaka učesnica predstavljena jednimautorskim radom – poezijom ili prozom, te kraćom biografijom. Ja sam učestvovala na svakoj tematskoj večeri, te aktivno radila na izradi Zbornika kao lektorica i jedna od urednica. Univerzitet „Džemal Bijedić“ u Mostaru, kuća u kojoj sam zaposlena, je jedan u nizu koji je podržao ovaj Festival, na što sam posebno ponosna. Književni festivali kao što je Festival „Žena sa knjigom“ i općenito svi događaji koji promoviraju ne samo književnost nego općenito kulturu, su jedan od načina odupiranja trivijalizaciji društvenih normi, koja je danas sveprisutna oko nas. Osim što se kroz ovakve događaje afirmira književnost i kulturni život, o Mostaru se u svijetšalje slika onoga što on jeste i što je uvijek bio – grad pjesnika i pisaca, grad u kojem je kultura način življenja. Pero je moćno oružje i trebamo ga iskoristiti u svrhu širenja ljubavi, koje danas, čini mi se, najviše nedostaje.
Mostarski.ba: “Nedavno ste učestvovali na 9. međunarodnom festivalu „Pero Živodraga Živkovića“ u Zenici gdje su čak dvije vaše pjesme izabrane među 20 najboljih. Podijelite s nama iskustvo učešća na ovom poznatom međunarodnom festivalu koji se tradicionalno održava u Zenici?
Edita Mulaosmanović: “Za ovaj Festival, moram biti iskrena, prvi put sam čula ove godine, a on se evo već održao deveti put. Malo samo istražila o Festivalu, činio mi se kao izazov i odlučila sam poslati dvije pjesme. Iskreno nisam očekivala da ću biti pozvana. Poziv za učešće sam primila od organizatora Festivala gosp. Emira Sokolovića dok sam bila u Bihaću zbog uručenja nagrade sa konkursa „Čarobna Krajina“. Malo je reći da sam bila iznenađena. Moje dvije pjesme ušle su u izbor zajedno sa još dvadest autora iz Bosne i Hercegovine i regiona. U Zenici sam bila 14. i 15. septembra. Dvije večeri uživanja u poeziji u ambijentu restorana Tapas (Staro pozorište) u Zenici, učešće na Okruglom stolu u Gradskoj biblioteci u Kaknju, nova poznanstva su jedno prelijepo iskustvo koje se pamti cijeli život”.
Mostarski.ba: ” Sigurno ste ponosni na ostvarene rezultate. Otkrijte nam planove za buduće književne projekte i učešće na festivalima u narednom periodu?
Edita Mulaosmanović: Ponosna i sretna. Još sabirem utiske, jer sve ovo se desilo u manje od mjesec dana. Ovo ljeto će definitvno biti ljeto za pamćenje. Što se tiče planova, na red je došla i moja prva autorska zbirka poezije čiji će izdavač biti Narodna biblioteka Mostar. Tako da će i ova jesen biti jesen za pamćenje. Što se tiče festivala, zasigurno znam da ostajem u timu Festivala „Žena sa knjigom“. Već radimo na aktivnostima za narednu godinu. Što se tiče ostalih festivala, konkretnih planova za sada nemam. Naravno, pruženu priliku neću propustiti.
Mostarski.ba: ” S obzirom da obavljate veoma značajnu funkciju voditeljice Univerzitetske biblioteke Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru, na koji način vaša profesionalna funkcija inspiriše i obogaćuje vašu kreativnost i umjetničko stvaralaštvo?
Edita Mulaosmanović: Raditi u ambijentu u kojem ste svakodnevno okruženi knjigama je zaista blagodat. Da imam na poslu vremena čitati knjige – ne. To je obično prva percepcija ljudi kada kažem gdje radim. Međutim, susretati se sa knjigama iz svih naučnih oblasti, te ih stručno obrađivati kako bi bile dostupne našim korisnicima, i ne htijući za rezultat imate da uvijek naučite nešto novo, pa i iz oblasti koje nisu vaše primarno interesovanje.
Da li moja profesionalna funkcija ima utjecaj na kreativnost i umjetničko stvaralaštvo? Mislim da ne, ali ima velik utjecaj na jednu drugu stranu, gdje me potiče da napredujem u stručnom pravcu. Trenutno radim i na jednoj stručnoj knjizi, tj. bibliografiji monografskih publikacija Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru, koja će u prvom tomu obuhvatiti izdavačku djelatnost Univerziteta od 1977. do 1992. godine. Ono što je malo poznato je da Univerzitet ima jako bogatu izdavačku djelatnost, koju smo javnosti planirali predstaviti u tri toma bibliografije. Okočetiri stotine naslova, koji su objavljeni u izdanju Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru, je informacija vrijedna pažnje, a bibliografija je medij kojim će ovo bogatstvo biti predstavljeno javnosti”.
Mostarski.ba: Biblioteke imaju veoma važnu ulogu za razvoj kulture i obrazovanja. Možete li nam reći nešto više o vašoj viziji razvoja Univerzitetske biblioteke Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru u narednom periodu, ali i o značaju i doprinosu biblioteke univerzitetskoj i cjelokupnoj društvenoj zajednici?
Edita Mulaosmanović: Univerzitetska biblioteka je imala nesreću da je u toku agresije na našu domovinu ostala bez cjelokupnog knjižnog fonda i cijelokupne infrastrukture. U poslijeratnim godinama krenula je od nule, i danas imamo biblioteku koja je ustrojena po svim bibliotečkim standardima. Prostor u kojem se nalazi nije namjenski, ali uspijevamo odgovoriti na sve zadatke koji su pred nama. U narednom periodu planirana je izgradnja nove zgrade Univerzitetske biblioteke, sa svim infrastrukturnim kapacitetima koji su potrebni. Ta nas informacija posebno raduje.
Iako naši članovi mogu biti samo studenti i uposlenici Univerziteta, mi usluge, potpuno besplatno, pružamo svima koji u našem knjižnom fondu pronađu knjigu koja im je potrebna. Vodimo se time da informacija mora doći do korisnika kojem je potrebna. Također, našim korisnicima, putem međubibliotečke pozajmice, omogućujemo da dođu do potrebnog naslova kojeg mi nemamo u našem fondu. To se posebno odnosi na istraživače. Pa tako sarađujemo sa skoro svim bibliotekama u Bosni i Hercegovini, ali i regionu.
Aktivna smo članica Virtuelne biblioteke Bosne i Hercegovine od 2008. godine, te je naš online katalog dostupan 24 sata dnevno na web-adresi www.cobiss.ba. Trudimo se biti na usluzi svima koji tragaju za znanjem. Na kraju to je naša misija i svrha.
(Mostarski.ba)
