Finska se do kraja juna priprema za potencijalno historijsku odluku o kandidaturi za članstvo u NATO savezu radi odvraćanja ruske agresije, piše danas AFP.
Finska, nordijska država s 5.5 miliona stanovnika, u vojnim se pitanjima tradicionalno držala po strani, dijelom kako ne bi provocirala svog istočnog susjeda, Rusiju, s kojom dijeli 1300 kilometara dugu granicu.
No ruska invazija na Ukrajinu 24. februara udvostručila je podršku finskih građana članstvu u NATO-u s 30 na 60 posto, prema nizu provedenih anketa.
BIVŠI FINSKI PREMIJER: MOJA JE PROCJENA DA ĆEMO KANDIDATURU PREDATI TOKOM MAJA
Nikada nemojte podcjenjivati kapacitet Finaca da donose brze odluke kada se svijet mijenja – rekao je bivši finski premijer Alexander Stubb. Stubb, koji je i sam dugoročni zagovaratelj članstva u NATO-u, sada vjeruje da je finska kandidatura neizbježna u vrijeme kada Finci preispituju svoj odnos s Rusijom.
Izvješće o nacionalnoj sigurnosti, koje je zatražila vlada, iduće će sedmice biti predano finskom parlamentu Eduskunti kako bi pomoglo zastupnicima da se odluče prije nego što se bude glasalo o kandidaturi.
Imat ćemo veoma oprezne rasprave, no to neće potrajati duže nego što treba – rekla je premijerka Sanna Marin na konferenciji u petak. Dodala je da bi rasprava trebala završiti do kraja juna.
Moja je procjena da ćemo kandidaturu predati tokom maja, prije junskog summita NATO-a u Madridu – rekao je Stubb.
Ispovjest mlade majke, sa ovim sam vratila tijelo u formu, kao što je bilo prije trudnoće!
STUBB: SPOSOBNI SMO MOBILIZIRATI DO 300 HILJADA MUŠKARACA
Finska je proglasila nezavisnost 1917. nakon 150 godina ruske vlasti, a zatim je u Drugom svjetskom ratu njena brojčano daleko manja vojska zaustavila sovjetsku invaziju i pritom nanijela teške gubitke Crvenoj armiji.
Sukob je završio mirovnim sporazumom, kojim je Finska predala nekoliko pograničnih područja Sovjetskom Savezu. Finske su vođe pristale ostati neutralni tokom hladnog rata u zamjenu za jamstva Moskve da ih neće napasti. Ta je prisilna neutralnost, radi zadovoljavanja interesa snažnijeg susjeda, stvorila pojam finlandizacija.
Finska je ostala izvan transatlantskog vojnog saveza, no, unatoč nekim rezovima, nakon hladnog rata se usredotočila na održavanje dobro opremljenih odbrambenih kapaciteta.
-Sposobni smo mobilizirati od 280.000 do 300.000 muškaraca i žena unutar nekoliko dana – rekao je Stubb i dodao da također na raspolaganju imaju 900.000 rezervista.
FINSKI ZASTUPNIK: PROŠLI SMO DUGAČAK PUT
Finska vlada je prošle sedmice pristala na 40-postotno povećanje vojnog budžeta do 2026. kako bi dodatno ojačala svoju poziciju.
Prošli smo dugačak put kada su u pitanju naše sigurnosne politike i dosad su funkcionirale – rekao je zastupnik političke stranke Centar Joonas Kontta. Kontta, 32-godišnjak, poput većine svojih parlamentarnih kolega je mislio da je članstvo u NATO-u nešto što nije trenutno potrebno Finskoj.
No ruska invazija je promijenila nešto u Europi, što se ne može vratiti u početno stanje, rekao je Kontta, koji je nedavno objavio da sada smatra da je vrijeme za pristup savezu. Brojni su zastupnici također nedavno objavili slične promjene stavova kada je u pitanju finsko pitanje NATO-a, no brojni su i oni koji svoje stavove drže za sebe i čekaju detaljnije rasprave.
MANJINA JE PROTIV NATO-A
Svega šest od 200 finskih zastupnika je u nedavnoj anketi, koju je proveo javni servis YIe, javno izrazio stavove protiv NATO-a, uključujući i Markusa Mustajarvija iz stranke Lijevi savez. Finska i Švedska neutralnost je cijelom sjeveru Europe donijela stabilnost, rekao je Mustajarvi.
Mustajarvi se također pita bi li članak 5. Sjevernoatlantskog ugovora, koji jamči međusobnu odbranu, zaista pružio stvarnu zaštitu u slučaju napada. Umjesto toga, navodi finske odbrambene kapacitete koji su toliko snažni da bi prisilili Rusiju da razmisli koju bi cijenu platila ako bi napala.
Mustajarvi, premda je primio “sve vrste povratnih informacija” od javnosti i kolega zastupnika o svom stavu, ustraje na tome da je “ovo promislio i zasad ne vidi razlog da mijenja svoju poziciju”.
ŠEF NATO-A: NAŠA VRATA OSTAJU OTVORENA
Finsko vodstvo je od početka ruskog napada započelo intenzivan niz razgovora kako bi saznalo mišljenje ostalih članica NATO saveza o mogućoj kandidaturi za članstvo.
Finska je, zajedno sa Švedskom, dobila javno obećanje glavnog sekretara saveza Jensa Stoltenberga da vrata saveza ostaju otvorena, a primila je i izraze podrške brojnih članica, poput Sjedinjenih Američkih Država, Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Francuske i Turske.
No Kremlj će finski pokušaj pristupanja NATO-u vrlo vjerovatno smatrati provokacijom jer je proširenje saveza predvođenog SAD-om na ruske granice prvorazredni sigurnosni problem za ruske vlasti.
“FINSKA JE UVIJEK POKUŠAVALA OSTATI IZVAN SIVE ZONE”
Predsjednik Finske Sauli Niinisto upozorio je da bi ruski odgovor mogao biti nepromišljen i da bi mogao uključivati hibridne napade i narušavanje teritorijalnog integriteta. Kremlj se obavezao rebalansirati situaciju u slučaju finskog pristupanja NATO savezu.
Finski ministar vanjskih poslova Pekka Haavisto je u međuvremenu priznao da bi Rusija mogla pokušati destabilizirati kandidaturu za članstvo tokom sive zone između prijave i ratifikacije svih 30 država članica, što bi moglo trajati između četiri mjeseca i godine dana.
Finska je uvijek pokušavala ostati izvan sive zone – rekao je Stubb, koji vjeruje da Finska ima kapaciteta da se odupre potencijalnoj ruskoj agresiji ili hibridnim napadima.
(Hayat.ba)
