Finski parlament raspravlja o molbi za članstvom u NATO-u

3 Min Read

Očekuje se da će finske parlamentarne grupe u petak raspravljati o tome kada treba ratifikovati osnivačke ugovore NATO-a, u potezu koji bi mogao navesti tu zemlju da nastavi s naporima na molbi za članstvom u vojnom savezu ispred susjedne Švedske, u jeku sve veće podrške finske javnosti da to učini sama.

Dvije nordijske zemlje zatražile su članstvo u NATO-u ubrzo nakon ruske invazije na Ukrajinu prošle godine, i dok je većina država članica ratifikovala zahtjeve, Turska tek treba dati svoje odobrenje.

– Naš stav o Finskoj je pozitivan, ali nije pozitivan prema Švedskoj – rekao je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan prošle sedmice.

Različiti pogledi Turske na finsko i švedsko članstvo vrše pritisak na finske zvaničnike da nastave dalje. Većina od 53 posto anketiranih Finaca 2. februara za dnevni list Ilta-Sanomat izjavila je kako ne želi da Finska čeka Švedsku. Oko 28 posto je reklo da bi trebala.

U petak će parlamentarne grupe u Finskoj odlučiti da li parlament treba da ratificira osnivačke ugovore NATO-a prije nego što ode na pauzu 3. marta, uoči parlamentarnih izbora 2. aprila.

Ako parlament kasnije izglasa usvajanje sporazuma, kao što se uveliko očekuje, predsjednik mora nastaviti s primjenom u roku od tri mjeseca. I čim sve postojeće članice NATO-a također ratifikuju kandidaturu Finske, što bi moglo praktično dovesti za nastavak aktivnosti na članstvu u NATO-u bez Švedske.

Da bi se to dogodilo, Turska i Mađarska moraju prvo da ratifikuju članstvo Finske, a NATO da zvanično pozove Finsku u članstvo.

Finski ministar pravde Tuomas Poysti rekao je za Ilta-Sanomat da će proces ostaviti Finskoj malo prostora da čeka Švedsku ukoliko bude potrebno, ali ne i beskonačno.

Zvanično, Finska je iznova i iznova potvrđivala da želi da se pridruži NATO-u sa Švedskom.

Švedska je najbliži vojni saveznik Finske. U slučaju sukoba s Rusijom, s kojom Finska dijeli granicu od 1.300 kilometara, NATO-u bi bila potrebna švedska teritorija da pomogne Finskoj u odbrani, naprimjer u smislu logistike.

Ankara želi da posebno Helsinki i Stockholm zauzmu čvršći stav protiv Kurdistanske radničke partije (PKK), koju Turska i Evropska unija smatraju terorističkom grupom, i još jedne grupe koju okrivljuje za pokušaj državnog udara 2016. godine, prenosi Reuters.

(Fena)

Napomena

Ukoliko se ovaj tekst prenosi, preuzima ili objavljuje na drugim portalima ili medijima, obavezno je jasno navođenje izvora uz aktivan i vidljiv link prema portalu www.mostarski.ba. Svako preuzimanje sadržaja bez navođenja izvora i linkovanja smatra se kršenjem autorskih prava.

Podijeli članak