GENIJALNA ALBANKA: Napravila je ChatGPT, sada pokušava spasiti svijet od vještačke inteligencije

Napravila je ChatGPT, sada pokušava spasiti svijet od vještačke inteligencije.

U svijetu tehnologije, gdje dominiraju ličnosti poput Elona Muska i Sama Altmana, jedna žena se izdvojila ne samo briljantnim umom, već i hrabrošću da napusti centar moći i započne ispočetka – sve kako bi pokušala spasiti čovječanstvo od opasnosti koje prijete iz laboratorija u kojima je i sama nekada učestvovala. Njeno ime je Mira Murati, dolazi iz albanskog lučkog grada Vlorë, i upravo je ona, prema mnogima, “žena koja je stvorila ChatGPT”.

Do prije nekoliko mjeseci, Murati je bila glavna tehnička direktorica u kompaniji OpenAI – firmi koja je razvila najpoznatiji alat baziran na vještačkoj inteligenciji današnjice – ChatGPT. No, na vrhuncu moći i utjecaja, učinila je nešto što se u Silicijskoj dolini rijetko viđa: napustila je firmu koju je pomogla izgraditi u globalnog giganta kako bi osnovala vlastitu organizaciju. Nazvala ju je Thinking Machines Lab, a njen cilj nije ništa manje ambiciozan od redefinisanja same budućnosti: stvoriti razumljiviju, sigurniju, transparentniju i etičniju vještačku inteligenciju, piše portal Bosna.hr.

Mira Murati rođena je 1988. godine u postkomunističkoj Albaniji, u porodici koja nije bila imućna, ali je duboko vjerovala u važnost obrazovanja. Njene izvanredne matematičke sposobnosti brzo su došle do izražaja: već sa 16 godina dobila je stipendiju za školovanje u Kanadi. Potom seli u Sjedinjene Američke Države, gdje završava studij mašinstva na prestižnom Dartmouth Collegeu, poznatom po povezivanju teorije s praktičnim znanjem. Tamo je, između ostalog, konstruirala hibridni trkaći automobil – projekat koji je već tada pokazivao njenu sposobnost da spaja različite discipline.

Njena profesionalna karijera započela je u industriji aeronautike, ali ključna prekretnica dogodila se 2013. godine kada se pridružila Tesli. Radila je na razvoju električnog SUV-a Model X, ali i na sistemima za autonomnu vožnju. „Rad u Tesli bio je moj prvi pravi kontakt s vještačkom inteligencijom“, izjavila je kasnije. Tada je shvatila da će opća vještačka inteligencija (AGI) – sistem sposoban obavljati sve zadatke koje može i čovjek – biti „posljednja i najvažnija tehnologija koju ćemo ikada stvoriti“.

Nakon Tesle, kratko je radila u firmi Leap Motion, posvećenoj virtualnoj realnosti, da bi 2018. godine prešla u OpenAI – tada relativno nepoznat istraživački laboratorij, a danas ključni igrač u razvoju AI-ja. Ubrzo postaje glavna tehnička direktorica. Bila je ključna u razvoju i lansiranju GPT-3 i GPT-4 modela, a posebno u odluci da se ChatGPT učini dostupnim široj javnosti – trenutak koji se danas smatra prekretnicom u masovnoj upotrebi vještačke inteligencije.

No, Murati je od početka bila svjesna da moć ove tehnologije nosi i veliku odgovornost. Njen poznati citat o rizicima AI-ja upoređuje ih s nuklearnim oružjem: „Najbliži presedan koji imamo su, naravno, nuklearne bombe.“

Za nju, AI nije samo tehnološko pitanje – to je i duboko filozofsko pitanje. „Kako natjerati model da radi ono što čovjek želi, da ostane usklađen s ljudskim namjerama i da na kraju služi čovječanstvu?“ To pitanje, smatra Murati, mora se rješavati javno, uz učešće regulatora, vlada, naučnika i običnih građana. „Mi u laboratorijima smo samo mali broj ljudi. Potrebno nam je mnogo više doprinosa.“

Upravo zato, 2025. godine, Murati osniva Thinking Machines Lab. Njena nova organizacija nije klasični start-up: registrirana je kao korporacija za javno dobro, što znači da joj je društveni interes zakonski ugrađen u temelje poslovanja. Cilj je da se premosti jaz između sve većih sposobnosti AI modela i našeg ograničenog razumijevanja o tome kako ti modeli zapravo funkcionišu.

„Postoji ogroman jaz u naučnom razumijevanju današnjih sistema“, izjavila je prilikom osnivanja. Cilj je učiniti AI transparentnim, prilagodljivim i ljudima razumljivim, kako bi se mogao kontrolisati, odgovorno koristiti i etički razvijati.

Thinking Machines Lab već je privukao neka od najvažnijih imena iz AI svijeta, uključujući Johna Schulmana, jednog od suosnivača OpenAI-a. Taj potez dodatno je učvrstio vjeru u Muratinu viziju: među onima koji su oblikovali dosadašnju revoluciju, mnogi sada žele graditi drugačiju budućnost – onu u kojoj AI ne dominira čovjekom, nego mu pomaže.

Naravno, karijera ovakvog kalibra ne može proći bez kontroverzi. Njena izjava da „možda neki kreativni poslovi koje bi AI mogao eliminirati nikada nisu ni trebali postojati“ izazvala je oštre reakcije u umjetničkoj zajednici, koja ju je optužila za tehnokratsku aroganciju. Također, njeno izbjegavanje odgovora na pitanje o korištenju YouTube sadržaja za treniranje video-modela Sora otvorilo je pitanje transparentnosti u radu OpenAI-a.

Njeno povlačenje iz OpenAI-a dodatno je potaknulo špekulacije. Dogodilo se nakon burne smjene i brzog povratka Sama Altmana na čelo firme. Murati je tada kratko bila vršiteljica dužnosti izvršne direktorice. No, kako sama kaže, odlazak joj je bio potreban kako bi „stvorila prostor za vlastito istraživanje“.

Mira Murati predstavlja rijetkost u tehnološkom svijetu: inženjerku s dubokim osjećajem za etiku, društvenu odgovornost i filozofske dimenzije tehnologije. Ona nije samo tehničarka, već i mislilac – lider koji se ne boji suočiti s najtežim pitanjima našeg doba.

Njena nova misija je i lična i univerzalna. U vremenu kada AI sistemi mijenjaju obrazovanje, rad, kulturu i politiku, Murati ne nudi gotova rješenja – ali nudi ono što nam najviše nedostaje: integritet, znanje i hrabrost da se suočimo s jednom od najmoćnijih sila današnjice.

Ako njena vizija uspije, Thinking Machines Lab neće biti samo još jedan start-up, već temelj nove ere – ere u kojoj će umjetna inteligencija biti ne samo moćna, nego i istinski ljudska.

(Mostarski.ba)