Godišnjica rođenja Izeta Kike Sarajlića – pjesnika intimnog bića

2 Min Read

Izet Kiko Sarajlić, bošnjački i bosanskohercegovački pjesnik i publicist, rođen je 16. 3. 1930. u Doboju. Ime je dobio po djedu s očeve strane, koji je bio činovnik za vrijeme Austro-Ugarske monarhije. Djetinjstvo provodi u Trebinju i Dubrovniku, a 1945. godine nastanjuje se u Sarajevu, gdje pohađa Drugu mušku gimnaziju, nakon čega studira filozofiju i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu. Gradu Sarajevu, čije ime nosi u prezimenu, ostaje odan i perom i dahom, sve do same smrti.

Sarajlićeva pjesnička sudbina trajno je određena najprije gubitkom starijeg brata Eše, kog su 1942. godine u Drugom svjetskom ratu strijeljali talijanski okupatori, ali i velikom i nadaleko poznatom ljubavi sa suprugom Idom (Mikicom), rođ. Kalas, a kasnije i kćerkom Tamarom. Pjesnikova ljubav prema supruzi Idi, prvoj i posljednjoj ljubavi, “najopjevanijoj dami Sarajeva”, kako je o njoj i pisao, nije bila puka tema nego njegova trajna, suštinska motiviranost i vodilja, kako u životu, tako i u književnosti. Živeći u Sarajlićevim pjesničkim zbirkama, Ida je postala ovremenjena, kao nezaborav i legenda. Poslije saznanja o njenoj iznenadnoj smrti 1. 2. 1998. godine, pjesnikov život potpuno se izmijenio.

Izet Sarajlić preminuo je 2. 5. 2002. godine, iznenada, baš kao i njegova Ida, pored koje je sahranjen na sarajevskom groblju “Lav”, uz prisustvo značajnih ličnosti iz kulturnog i političkog života. Tamara Sarajlić-Slavnić, kćerka Izeta Sarajlića, pisat će: “On je romantično vjerovao da je poezija, i umjetnost uopće, ta koja može promijeniti svijet, učiniti ga boljim. Živio je u nekom svom svijetu punom ljubavi i razumijevanja, često ne želeći imati ikakve veze sa banalnom realnošću. Da moja majka, njegova neprolazna ljubav, nije bila ta koja je na neki način posredovala između njega i tog stvarnog svijeta, teško bi mu to polazilo za rukom, na čemu joj je bio neizmjerno zahvalan.”

Kompletan tekst je na linku

(Biserje.ba)

Napomena

Ukoliko se ovaj tekst prenosi, preuzima ili objavljuje na drugim portalima ili medijima, obavezno je jasno navođenje izvora uz aktivan i vidljiv link prema portalu www.mostarski.ba. Svako preuzimanje sadržaja bez navođenja izvora i linkovanja smatra se kršenjem autorskih prava.

Podijeli članak