45 godina od pogibije Džemala Bijedića

3 Min Read

Na današnji dan 18. januara 1977. godine u avionskoj nesreći kod Kreševa poginuo je jedan od najvećih političara i državnika Bosne i Hercegovine Džemal Bijedić, podsjeća Novinska agencija Patria.

U nesreći je zajedno s Džemalom poginula i njegova supruga Razija, a iza njih je ostalo troje djece. Godinama nakon pogibije, kružile su razne teorije zavjere o navodnom atentatu, ali nikada nisu činjenično potkrijepljene.

Džemal Bijedić rođen je 12. aprila 1917. godine u Mostaru, gdje je i odrastao kao potomak ugledne trgovačke porodice. Kao gimnazijalac se simpatiše sa pokretom komunista, kome se tokom studija u Beogradu i priključuje.

Član SKOJ-a postao je u oktobru 1939. godine, a dva mjeseca kasnije i član mostarske organizacije KPJ. Čak četiri puta u rodnom gradu bio je zatvaran zbog svojih komunističkih stavova. Drugi svjetski rat proveo je kao aktivni član NOB-a, a nakon rata postaje pomoćnik ministra unutrašnjih poslova u republičkoj vladi BiH.

Tokom političke karijere obavljao je veliki broj funkcija, a poginuo je kao predsjednik Saveznog izvršnog vijeća.

Odigrao je ključnu ulogu u privrednom i obrazovnom razvoju BiH u socijalističkoj Jugoslaviji. Bio je organizator bosanske privredne reforme i infrastrukture, a kulturni projekat „1000 škola“ djelimično je ostvaren osamdesetih godina.

Njegovim najvećim životnim uspjehom može se smatrati privredni razvoj rodne Hercegovine u kojoj su pokrenuti brojni privredni giganti poput Aluminijskog kombinata, zatim modernizacija pruge Sarajevo-Ploče. Svojim autoritetom Bijedić je djelimično uspio skinuti etiketu ustaštva sa stanovnika u Zapadnoj Hercegovini.

Pored toga, Bijedić je uspio na afirmaciji Muslimana kao ravnopravne nacije s drugima, te Bosne i Hercegovine kao ravnopravne republike s drugima u tadašnjoj Jugoslaviji.

Smatran je za nasljednika Josipa Broza Tita na čelu Jugoslavije, u čemu su mnogi teoretičari zavjere vidjeli razloge njegove pogibije. Tvrdilo se da politički centri u Beogradu, pa i u Zagrebu, nisu mogli prihvatiti njega kao Titovog nasljednika.

Uprkos današnjim pokušajima revizije historije i blaćenja svega i svakoga ko se povezuje s bivšim socijalističkim sistemom, ime Džemala Bijedića ostalo je jedno od onih koje su zlatnim slovima obilježili politički život BiH i Jugoslavije.

Sve se češće govori o tome kako bi današnju BiH naprijed mogao pokrenuti samo neko poput Džemala Bijedića, ali, nažalost, takvih danas nema, ocjenjuje Patria.

(NAP.ba)

Napomena

Ukoliko se ovaj tekst prenosi, preuzima ili objavljuje na drugim portalima ili medijima, obavezno je jasno navođenje izvora uz aktivan i vidljiv link prema portalu www.mostarski.ba. Svako preuzimanje sadržaja bez navođenja izvora i linkovanja smatra se kršenjem autorskih prava.

Podijeli članak