Godišnjica smrti kraljice Katarine: Priča o borbi za svoju zemlju iz progonstva

Na današnji dan, 25. oktobra, obilježava se 546. godišnjica smrti Katarine Kosače-Kotromanić.

Katarina, bosanska kraljica, bila je kćerka Stjepana Vukčića Kosače i Jelene, princeze iz Zetske, vladarskog roda Balšića. 20. januara 1448. godine u povelji njemačko-rimskog cara Fridrika III, Stjepan Vukčić Kosača nazvan je herzog (vojvoda, njemački), a od tada je titulu koristio i u diplomatskim prepiskama.

Katarina Kosača se udala se iz ljubavi za bosanskog prijestolonasljednika Stjepana Tomaša Kotromanića. Njemu je to bio drugi brak, a iz prvog braka je dobio sina, također po imenu Stjepan. Sa kraljem Stjepanom imala je dvoje djece, Sigismunda i Katarinu. Udajom za njega, Bosna i Hecegovina se ujedinila i ostala ujedinjena od tada.

Katarina je prije udaje postala rimokatolkinja jer se njena prethodna vjera (bogumil) smatrala heretičkom. Svoju novu religiju shvatila je ozbiljno i sagradila nekoliko crkava i manastir.

Stjepan je umro 1461. godine, a naslijedio ga je najstariji sin. Oženio se Jelenom Branković, poznatijom kao kraljica Mara.

Nakon što su Osmanlije osvojile Bosnu 1463. godine otišla je u svoj ljetnikovac kod Fojnice gdje je, prema legendi, vodila otpor protiv osmanskih napada. Nakon nekog vremena otišla je na Kupres gdje je također pokušala pridobiti ljude za borbu protiv Osmanlija. Kada Kupres nije mogao odoljeti napadima, pobjegla je u Dubrovnik.

Mač svog pokojnog muža ostavila je u Dubrovniku za svog sina ako ikada bude oslobođen osmanlijske robije. Kako je i Dubrovnik bio pod prijetnjom osvajanja (uspjeli su se oduprijeti) pobjegla je u Rim gdje je provela ostatak života pokušavajući da oslobodi svoju zemlju.

Kraljica Katarina umrla je 1478. u Rimu.

Kraljica Katarina je svojom posljednjom voljom ostavila svoju zemlju svojoj djeci, samo ako se vrate katoličkoj vjeri. Ako to ne urade, zemlja će biti prepuštena Vatikanu.

Njeno dijete Sigismund i Katarina oteli su Osmanlije i nasilno odgajali na osmanski način. Dobili su nova imena i prihvatili islam. Katarina je umrla prirodnom smrću.

Jedan od razloga zašto se Katarina smatra posljednjom bosanskom kraljicom bila je njena borba za svoju zemlju. Katarina je sa sobom u progonstvo ponijela i krunu i kraljevske regalije pa je smatrana posljednjim simbolom bosanske monarhije.

U Kraljevoj Sutjesci, postoje brojne legende o bijegu Katarine iz Bobovca, a jedna od njih je i da kada je kraljica došla do Jajca, morala se okrenuti jer je padalo i Jajce.

Potkovala je konje naopako, a Osmanlije koje su je slijedile, pomislile su da ide u suprotnu stranu, te se tako spasila.

(Radiosarajevo.ba)