Svi smo radosni nakon mjeseca ramazana da se možemo uzvišenom Bogu približiti dobrim djelima, ibadetima i da smo dočekali najodabraniji dan nakon ramazana, a to je Ramazanski bajram, poručio je u bajramskom intervjuu za Anadoliju hafiz Aid efendija Tulek, direktor Karađoz-begove medrese u Mostaru.
– Ramazanski bajram je kruna ovoga što je bilo tokom ramazana, jer nam Muhammed a.s. kaže da je to nagrada za one koji su postili, koji su činili dobra djela, koji su se trudili. Bajram je zato blagdan i radosni dan za sve one koji su se trudili tokom prethodnog mjeseca ramazana. Tako svi lično posmatramo bajram. Pored ovog dijela sakupljanja porodice i porodičnih druženja i obilježavanja bajrama. Ali u duhovnom smislu smo svjesni da smo ispostili ramazan, da smo Allahu dž. š. ibadet činili i da očekujemo od njega uzvišenog da primi dobra djela i da nas nagradi za ono što smo činili – kaže hafiz Aid ef. Tulek.
Govorio je o tome da li je došlo do komercijalizacje blagdana, u ovom slučaju Ramazanbskog bajrama, te kako i na koji način bi ga trebala dočekati jedna muslimanska, bošnjačka porodica.
– Da, to je jako dobro pitanje. Bajram jeste taj intimniji doživljaj sreće i zadovoljstva, sve za ono što se dešavalo u mjesecu ramazanu. Ali, nekada bojim se, da je teško napraviti neku granicu između komercijalizacije i intimnog naprosto zato što i bajram i ramazan i drugi vjerski blagdani ulaze više u javni prostor, u javni eter. Posebno, hvala Bogu, nakon agresije. I samo mislim da je potrebno napraviti mjeru. Jer, upravo i Rijaset Islamske zajednice u BiH ovaj ramazan odredio je da bude u fokusu porodica, odnosno pod motom ‘Ramazan u porodici, porodica u ramazanu’.
To zato jer su čelni ljudi Islamske zajednice u BiH osjetili da nekada smo previše same propise i islamske obrede udaljili od porodice, a stavili u neki javni prostor ili možemo kazati u poslovni ambijent. I onda nam se gubi ovaj porodični dio, koji je esencijalni, koji je jako važan, koji nikada ne smijemo zanemariti – kaže hafiz Aid ef. Tulek.
Tako isto, navodi i za Bajram.
– Ali, evo hvala Bogu, treba da se Bajram obilježi i unutar porodice, uže, pa i šire, sa našim prijateljima, zašto da ne i sa našim poslovnim partnerima. Ali, treba naći jednu mjeru. Sve ono što se tiče javnog prostora i obilježavanja Bajrama, jako je važno da se Bajram na takav način obilježi. Imamo, na kraju krajeva, i da je Bajram, a i drugi vjerski blagdani, da su neradni dani u javnim institucijama, u našem školstvu, odnosno obrazovanju generalno.
Ali, i u javnom prostoru kada je u pitanju uljepšavanje i ukrašavanje grada, određenih prostora koji se posjećuju, pa i organizacija bajramskih svečanosti, prijema i imamo i određene bajramske koncerte koji će na takav način obilježiti Bajram. Ali, mislim da je jako lijepo da sve to bude u jednoj mjeri i jednom skladu – naglašava hafiz Aid ef. Tulek.
Umjereno u hrani i piću
No, smatra da se nakon trideset dana posta i odricanja, trideset i prvi ne može prepustiti lumpovanju.
– Da, apsolutno, slažem se. Ljudi koji su obilježavali ramazan u sklopu islamskih propisa i postili ga i činili dobra djela zapravo to sebi ne mogu ni dopustiti da na jedan neprimjeren način obilježe Bajram. Ali i sami postači jednostavno svojim fizičkim stanjem nisu spremni da na određen način, velikom konzumacijom hrane i pića obilježe Bajram, jer tijelo je ipak postilo 30 dana. Tako da je jako lijepo da se Bajram umjereno obilježi kada je u pitanju konzumiranje hrane i jela, posebno, naravno, slatka koje je tradicionalno za Bajram i gdje ljudi nekada i pretjeraju, pa imaju određenih zdravstvenih poteškoća – ističe hafiz Aid ef. Tulek.
Govorio je i o važnosti i značaju sadakatul-fitra i zekata, odnosno zašto su oni obaveza muslimana.
– To je pitanje koje je jako važno. Ovdje imamo dvije dimenzije suštine ovoga propisa. To je dimenzija lične prirode, odnosno čišćenja našega imetka i našega posta. A, imamo i društvenu i socijalnu dimenziju. Sadakatul-fitr je vezan isključivo za mjesec ramazan i on je propisan da bi očistio naš post od nedostataka, od nekih skrnavljenja našega posta koja smo radili svojim postupcima, bilo da se radi o riječima ili djelima.
Post, znači, nije pokvaren sa šerijatskog stanovišta, ali jeste oskrnavljen i sadakatul-fitr služi da se taj post upotpuni. Domaćin je dužan da da sadakatul-fitr za sve članove porodice, pa čak i za djecu koja ne poste ili, navodi se u određenim predajama, i za djecu koja se još nisu rodila, a na putu su da se rode. Tako da je to simbolički važno da čovjek osjeća čišćenje svoga posta i svoje duše kada udijeli sadakatul-fitr – kaže hafiz Aid ef. Tulek.
Zekat, također, je jedan od islamskih šartova, propisa, koji je stroga obaveza za one koji imaju materijalnu mogućnost da dosegnu određenu količinu imovine koja se zove nisab, da udijele zekat.
– Zekat nije isključivo vezan za mjesec ramazan. On se daje tokom cijele godine kada se steknu uvjeti. Ali, kod nas je tradicija u Bosni i Hercegovini da dosta naših džematlija, naših Bošnjaka u mjesecu ramazanu izdvaja zekat i vodi računa da se obračunava zekat tokom ramazana, zato što je blagoslov ramazana poseban i zato što se dobra djela kod Allaha uzvišenog uvećavaju. I zekat nam također služi za čišćenje naše imovine, za uvećavanje bereketa i blagoslova i naše imovine i našega života.
Ova socijalna kategorija ili društvena korist od zekata i sadakatul-fitra je neprocjenjiva. Od samog Božijeg poslanika Muhammeda a.s. koji je prikupljao zekat Allahovom naredbom i osnovao zajednički fond, odnosno Bejtul-mal. Pokazao je u praksi da je to jako važno da bi se određene kategorije ljudi pomogle od zekata. Kur'an je decidan kada je u pitanju ova kategorija kome se može dati zekat. To je osam kategorija koje je Allah uzvišeni spomenuo u suri Et-tevbe i mimo toga se nikome više ne može dati.
Cijeli intervju možete pročitati ovdje
(Faktor)
