Halilović: Bosanskohercegovački lingvistički atlas djelo je kapitalne važnosti

Fonetski tom “Bosanskohercegovački lingvistički atlas I: Fonetika”, u kojem je obrađena građa o 230 mjesnih govora u BiH, predstavljen je u četvrtak u mostarskom Centru za kulturu.

Autori ovog kapitalnog djela su Senahid Halilović, Mehmed Kardaš, Amela Ljevo-Ovčina i Emira Mešanović-Meša, dok su izdavači ove reprezentativne i temeljne lingvističke publikacije Slavističi komitet iz Sarajeva, Institut za jezik (UNSA) i Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke.

“Dugo smo radili na ovom djelu, a ono ima i svoju pretpovijest. Prije nego što smo u ruke uzeli obavezu da dođemo do ovog fonetskog toma, imali smo sreću da je u razdoblju od 1975. do 1986. godine tridesetak lingvista u 230 mjesta širom BiH radilo na istraživanju”, rekao je akademik i lingvist te jedan od autora ovog djela Senahid Halilović.

Halilović je naglasio kako je ovo ujedno i najveće i „najskuplje” djelo u povijesti lingvistike u BiH te da su na njemu radili oko pet godina kako bi došli do ovog fonetskog toma.

“U njemu je predstavljeno nekih desetak posto od sveukupne građe kojom raspolažemo. Pred nama je i izrada morfološkog toma i nadam se da ćemo za koju godinu imati drugi tom u nizu. Ovo su prekretnice u razvoju lingvistike, posebno dijalektologije, a BiH je ovim djelom dobila kapitalnu publikaciju koja je usporediva s modernim i sličnim izdanjima ove vrste u svijetu”, smatra akademik.

Halilović je rekao kako je ovaj posao zahtijevao visokokvalificirane saradnike koji mogu odgovoriti zadatku.

Na prijeratnom prikupljanju građe od 1975. do 1986. godine učestvovalo je 37 ispitivača u 230 izabranih mjesta.

” Tih 230 mjesta je pažljivo birano. Sto mjesta je nastanjeno Bošnjacima, 80 Srbima i 50 Hrvatima. Ona su izabrana za istraživanje kako bi imali približnu sliku kako stoje stvari u govorima širom BiH u svim dijalektima i poddijalektima”, kazao je Halilović, nadodavši kako u BiH imamo četiri dijalekta koja su obilježena na kartama u ovom atlasu.

Istaknuo je kako je djelo dostupno i u elektronskoj varijanti na stranicama Slavističkog komiteta.

Pomoćnik federalnog ministra za nauku i tehnologije Jasmin Branković iz Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke rekao je kako mu je drago što je ministarstvo suizdavač i partner u realizaciji ovog djela.

“Riječ je o izuzetno važnom projektu, kako za ovu zemlju tako i za lingvističku znanost. Ako ćemo računati istraživanje koje mu je prethodilo, proces je trajao nekoliko desetljeća, a obrada rezultata nekoliko godina. Na različite načine ovo je kapitalan projekt kojega nemaju pojedine države u okruženju”, rekao je Branković.

Osvrnuo se i na razlike nastale nakon istraživanja uzrokovane ratom u BiH.

” Rat je donio određene promjene na terenu, ali u globalu odgovara onome što imamo i u današnje vrijeme”,  zaključio je pomoćnik federalnog ministra za nauku i tehnologije.