Categories: Mostar|Published On: 9/6/2022|

HP Mostar štampala četiri marke u povodu Svjetskog dana kulturne različitosti za dijalog i razvoj

Hrvatska pošta (HP) Mostar štampala je četiri prigodne poštanske marke i četiri FDC-a u povodu Svjetskog dana kulturne različitosti za dijalog i razvoj.

Motivi izdanja su franjevačka crkva svetoga Petra i Pavla, saborna crkva Svete Trojice, sinagoga i Karađoz-begova džamija u Mostaru, koji ne samo da su prekrasni vjerski objekti, već su posebna arhitektonska rješenja koja obogaćuju grad na Neretvi.

Marke je dizajnirao Marin Musa, a prvi dan izdanja je 21. maj 2022.

Gradnja crkve sv. Petra i Pavla započela je polaganjem kamena temeljca 7. marta 1866. prema nacrtu talijanskog arhitekta fratra Mattea Lorenzonija. Crkva je preživjela I. i II. svjetski rat tokom kojeg je i bombardovana. Godine 1987. fratri su je obnovili prema autentičnim planovima. U noći 9. maja 1992. JNA je crkvu spalila i srušila. Fratri sklanjaju ruševinu te grade kriptu 1995. i novu crkvu po projektu arhitekta Davora Smoljana. Gradnju crkve i zvonika visokog 107,2 m vodio je gvardijan fra Ivan Ševo. Crkva je još uvijek u izgradnji, a iznutra je oslikava freskama i mozaicima poznati svjetski umjetnik isusovac o. Ivan Marko Rupnik.

Saborna crkva Svete Trojice u Mostaru sagrađena je 1873. godine na lokaciji Brankovac i predstavljala je jedan od simbola Mostara. Posvećena je Svetoj Trojici i bila je jedan od najviših i najljepših pravoslavnih hramova na Balkanu. Graditelji crkve bili su Hercegovac Spasoje Vulić i poznati neimar Andreja Damjanov Zografski iz Velesa. Hram je potpuno srušen u ratu 1992. Granatiran je 15. juna, zatim zapaljen, a nedugo potom i miniran. Obnova crkve Svete Trojice započela je 2010. godine. U crkvi je 1888. sahranjen mitropolit Leontije Radulović čije su mošti pronađene 2010. prilikom obnove crkve. Osvećenje i postavljanje krstova za obnovljenu crkvu bilo je 4. novembra 2018.

Prvi židovski doseljenici u Mostar, prema arhivskim zapisima iz 1570., bili su sefardski Židovi prognanici iz Španije Danijel Rodrigez i Mosho Koen. U 19. st. doseljavaju se Aškenazi koji zajedno sa starosjediocima stvaraju zajedničku Židovsku vjeroispovijednu općinu, kao prvu zajednicu takve vrste u Evropi. Sinagoga je u Mostaru postojala još 1889., nastala preuređenjem objekta koji je prije toga služio za odlaganje sijena. Zbog malog prostora ukazala se potreba za izgradnjom većeg objekta. Zapisnik o izgradnji nove sinagoge u četvrti Brankovac, s cjelokupnom dokumentacijom, napravljen je 7. juna 1904. U II. svjetskom ratu sinagoga je bila djelomično porušena, nakon toga je adaptirana za potrebe Pozorišta lutaka Mostar. U posljednjem ratu je oštećena, a nakon temeljite obnove 1996. ponovno se koristi kao kazališni prostor.

Karađoz-begova džamija u Mostaru je sagrađena 1557./58. Zadužbina je Mehmed-bega poznatog kao Karađoz-beg koji je rodom iz mjesta Potoci, nadomak Mostara. Karađoz-beg je imao istaknuto mjesto u osmanskoj državnoj administraciji tokom druge polovine 16. st. Džamija je sagrađena po nacrtima slavnog osmanskog arhitekta Kodža Mimara Sinana. Spada u red malog broja džamija s očuvanim originalnim slikarstvom. Slikani slojevi se često preklapaju jedni preko drugih, od prvobitnih arabeski do kasno osmanskog baroka. U proteklom ratu od 1992. do 1995. godine Karđoz-begova džamija je pretrpjela velika razaranja. Sanacija je izvršena 2002./2004. godine u sklopu projekta obnove Starog mosta i starog dijela grada Mostara.

Inače, opću deklaraciju o kulturnoj različitosti usvojila je Glavna skupština UNESCO-a, a njen cilj je pomoći državama da u vlastitim sredinama, poštujući i promovišući kulturnu raznolikost, stvore uslove za dijalog kultura i civilizacija u uslovima globalizacije, saopćila je Hrvatska pošta Mostar.

(Fena)

Related Posts