Ilirski Grad Daorson – Ošanjići Stolac

Daorsi ili Daorson bio je glavni grad heleniziranog Ilirskog plemena Daorsa, (4 ili 3.vijeka p.n.e.). Daorsi su bili ilirsko pleme koje je živijelo od 300. do 50.godine prije nove ere u dolini rijeke Neretve i ovdje su izgradili svoj megalitski grad. Danas se na pustom području nekadašnjeg grada Daorsona nalaze kamene ruševine. Ostaci ovog nekad najjačeg grada u sirem području nalaze se u Ošanjićima blizu Stoca. Činile su ga tri cijeline.

Središnje i najvažnije mjesto zauzima tvrđava akropola koja je bila opasna kiklopskim zidinama od golemih kamenih blokova slično onima u Mikeni u Grčkoj. U njoj su bili smješteni svi važniji upravni, i javni i vijerski objekti. Odbrambeni zid koji se pruža od jugozapada prema sjevero istoku bio je dug 65 metara, širok 4,2. m, a visok između 4,5 i 7,5 metara, imao je vrata i tornjeve na oba kraja.
Zaravan Banje ovdje se nalazilo planski organizirano naselje, podignuto nakon Akropole. Mnoštvo ostataka raznih većih manjih objekata sačuvani su u temeljnoj zoni.
Podgradinski prostor Greben na istočnim liticama, odmah ispod stjenovitog podnožja Gradine, pa sve do 100.metara iznad obale rijeke Radimlje nalaze se terase usječene sa jedne strane u živu stjenu, a s druge ojačane podzidom. Bile su povezane stepenicama sa Akropolom. Na njima je otkriveno desetak stambenih objekata sa pripadajućim malim dvorištima. Postojale su i manje horizontalne prometnice.

Daorsi su preuzeli grčki jezik i pismo, te su bili u stalnim trgovačkim vezama sa Grcima. Pronađeni su ostaci brojnih amfora za vino te dijelovi fine keramike, ali naj vrijedniji nalaz je bronzana kaciga ukrašena nizom grčkih likova Afrodite, Nike, Helija, Dioniza, Muza, Pegaza, a natpis na njoj je sličan natpisu na kacigi pronađenoj u Makedoniji. Pronađeni su također i ostaci granitne skulpture Kadma i Harmonije ali i Ilirski reljef sa trinaest zmija i pet pari orlovskih krila.

U jednom manjem objektu pronađena je kovanica novca sa prigodnim alatima i matricama 39.raznih novčića (29 sa likom kralja Ballaiosa iz 168.godine p.n.e) te devet sa grčkim natpisom Daorson i likom lađe). Novac je značio nezavisnost plemena Daorsa, kao i potvrdu da su imali razvijeno zanatstvo, kulturu i trgovinu s drugim narodima.
Nakon propasti Ilirske države, Daorsi su pod patronatom rimske države sa određenom autonomijom. Još prije propasti Ilirske države Daorse su iz pravca rijeke Cetine napadali Dalmati, moćno Ilirsko ratničko pleme. Rimljani su krenuli u ratne operacije protiv Dalmata iz Narone, gdje su imali jako uporište i potporu Daorsa. Oni su Neretvu štitili od Dalmata i prije dolaska rimske vojske u Naronu. U tom ratu Dalmati su teško poraženi i oslabljeni za duže vrijeme.

U vrijeme građanskih ratova između Cezarovih i Pompejevih pristalica na našoj obali Jadranskog mora opet su se Dalmati našli na jednoj strani a Daorsi na suprotnoj.
Iz podataka o ratovima rimskog petora Vatinusa protiv Ilirskog plemena Dalmata, možđe se prilično tačno utvrditi vrijeme uništenja grada Daorsona i definitivnog prekida života u tom gradu. Skoro je sigurno da su Dalmati baš u to vrijeme (44 /43.godine) napadali Daorson i potpunoga razorili.
Tada je uništen dio plemena Daorsa. Arheološki materijal sa Utvrđenja (Akropole) Banja i Grebena ispod Utvrđenja nije mlađi od sredine ili druge polovine I stoljeća p.n.e. što se podudara sa prepostavljenim vremenom Dalmatskog napada na grad i sa prekidom života u tom gradu.

Na ruševinama grada Daorsona nikada nije nastalo novo naselje. Pojedinačni i rijetki nalazi zastupljeni su na tom prostoru iz raznih epoha i stoljeća pa i najnovijeg vremena, jer su se ljudi tamo često kretali. Novi centar Daorsona razvio se u dijelu Vidova polja i današnjeg Stoca početkom I stoljeća p.n.e kao i municipilj Diluntum.

(mostarski.ba)