Intervju: Hercegovina je postala stvarna turistička destinacija s dobrim temeljima za dugoročni razvoj

Turizam u Hercegovačko-neretvanskom kantonu (HNK) iz godine u godinu bilježi značajan rast. Geografski položaj Kantona, prirodno-historijska bogatsva, dobra gastronomska ponuda, samo su neki od razloga za to. Iako HNK ima veliki turistički potencijal pred lokalnim  turizmom je i dalje dosta izazova. O tome kako ih prevazići, kako dodatno doprinjeti njegovom razvoju, o predstavljanju turističke ponude u Evropi i svijetu, te o pokušaju da se smanji broj iznajmljivača koji rade “na crno” razgovarali smo sa v.d. direktorom Turističke zajednice (TZ) HNK Anđelkom Maslaćem.

Mostarski.ba: Jeste li zadovoljni radom TZ HNK, smatrate li da je u protekle dvije godine napravljen iskorak u promociji, ali i ponudi turističkih sadržaja na prostoru HNK?

Maslać: Turistička zajednica HNK je više od dva desetljeća lider upravljanja i promocije naše destinacije i to planira ostati. Prije dva desetljeća, Hercegovina je, izuzev Neuma i Međugorja, praktično bila tranzitni prostor turistima, a Mostar najvećim dijelom izletnička destinacija. Upornim radom na valorizaciji svih naših vrijednosti s turističkim potencijalom, osmišljavanjem i provođenjem projekata s ciljem kreiranja novih turističkih proizvoda, zatim pravilnog usmjeravanja turista prema atrakcijama koje su u funkciji turizma i kontinuiranoj promociji, Hercegovina je postala stvarna turistička destinacija s dobrim temeljima za dugoročni razvoj. U posljednje dvije godine TZ HNK je doživjela iskorak u organizacijskom pogledu. Znatno su poboljšani uslovi rada, te je profesionalno kapacitirana za provođenje svakodnevnih i najsloženijih aktivnosti. Turistička zajednica HNK održava naše postojeće turističke proizvode i promoviše ih, ali i radi na valorizaciji ostalih naših vrijednosti s turističkim potencijalom. Trenutno kroz različite EU projekte nastojimo oživjeti naše tradicionalno zanatstvo, zatim našu duhovnu i religijsku baštinu povezati s turizmom, te potaknuti eno-gastro priču u našoj destinaciji. Isto tako, aplicirali smo za dodjelu EU sredstava u dva projekta, a koja se odnose na maslinarstvo i turizam, i eko turizam na sjeveru našeg kantona. U posljednje dvije godine u svome planu u promocije su bili uključeni svjetski, regionalni i domaći turistički sajmovi. Također, web stranica TZ HNK, kao glavni komunikacijski alat, je u procesu modernizacije i prilagođavanja savremenim zahtjevima. Društvene mreže su također kanali koje intenzivno koristimo da bi se približili potencijalnim posjetiocima Hercegovine.

Mostarski.ba: Koliko je važno da se TZ predstavlja na sajmovima turizma u Evropi i svijetu?

Maslać: Nakon devedesetih godina prošlog stoljeća svijet se potpuno globalizirao i dogodio se značajan ekonomski iskorak u mnogim zemljama širom svijeta u odnosu na raniji period. Sve je postalo dostupno – i prometno i informacijski. To je značajno otvorilo vrata razvoju turizma u cijelom svijetu pa i Hercegovini. Upravo zato, TZ HNK kao glavni promotor turističke regije Hercegovine uvijek ide na barem jedan svjetski sajam u Evropi. U recentnije vrijeme je primijećen veći broj dolazaka turista sa Bliskog istoka i Arapskog zaljeva, što sugeriše da će trebati planirati izlaske na turističke sajmove na ovim područjima. Turizam je globalni ekonomski fenomen i vrlo je važno biti prisutan na takvim izložbama i sajmovima, jer nastojimo pozicionirati Hercegovinu kao vrijednu mediteransku turističku regiju. Geografski položaj i sve naše prirodne i kulturne vrijednosti zaslužuju takav pristup. Sa svojom sveukupnom turističkom ponudom, Hercegovina nema pravo čekati, nego ići u susret potencijalnim tržištima.

Mostarski.ba: Koje su ciljne grupe turista koje želite dodatno privući?

Maslać: Naš ukupni turistički proizvod je stvarno raznolik. On se sastoji od naše ukupne turističko ugostiteljske ponude. U smještajnom i restoraterskom pogledu Hercegovina može najvećim dijelom odgovoriti zahtjevima različitih ciljnih grupa. Možda još nismo spremni za promociju Hercegovine na svjetskom tržištu kao kongresne destinacije, ali i tu primjećujemo pomake u ugostiteljskom sektoru po pitanju kongresnih sadržaja. Do sada smo bili usmjereni ka turistima koji su motivisani kulturom, vjerom, morem i rijekama, te vinom. Međutim, u narednom periodu naglasak na promotivne aktivnosti ćemo usmjeriti prema turistima motiviranim prirodom, prirodnim ljepotama, aktivnostima u prirodi, te gastronomijom. Hercegovina sigurno u tom pogledu ima šta ponuditi, posebno sjeverni dio, i nastojat ćemo se približiti turistima motivisanim outdoor turizmom i svim njegovim specifičnostima. U tom pogledu ćemo raditi različite promotivne kampanje uoči ljetne sezone.

Mostarski.ba: Jeste li zadovoljni saradnjom sa Vladom HNK i TZ Grada Mostara?

Maslać: Turizam je ekonomsko područje koje obuhvata cijelu zajednicu i zato TZ HNK aktivno sarađuje sa svojim ekosistemom, a posebno sa Vladom HNK, Gradom Mostarom i mostarskom turističkom zajednicom. U posljednje dvije godine ova saradnja je intenzivirana i nema razloga da tako ne bude i u buduće. Turizam definitivno donosi pozitivne ekonomske učinke našem području, ali da bi se pravilno razvijao turizam potrebno je sinhronizirano djelovanje u pravcu stvaranja pretpostavki za pravilan i održiv razvoj. TZ HNK je na raspolaganju svim institucijama, organizacijama i turističkim dionicima na našem području – kad je riječ o radu na unapređenju turizma u Hercegovini.

Mostarski.ba: Koliko bi bilo važno da iznajmljivači izađu iz sive zone i uđu u sistem? Možete li nam kratko objasniti pravni put kako vlasnici stana na dan mogu ući u sistem iako njihovi smještaji imaju manje od 10 kreveta?

Maslać: Prije svega treba istaći da je siva zona uvijek kratkoročna dobit s upitnim dugoročnim posljedicama. Iznimno je važno da privatni iznajmljivači izađu iz sive zone i uključe se u legalni sistem, jer siva zona u pravilu donosi kratkoročnu korist pojedincu, ali dugoročno stvara ozbiljne posljedice za destinaciju. Mostar je grad snažnog kulturno-historijskog identiteta, ali njegova najveća vrijednost su ljudi i autentičan način života koji upravo turisti žele doživjeti. Pretjerana i neregulisana prenamjena stambenog fonda u turistički smještaj može dovesti do narušavanja ravnoteže između života lokalnog stanovništva i turističkih očekivanja, što dugoročno šteti i gradu i turizmu.
Privatni smještaj, uključujući stanove koji se iznajmljuju “na dan”, svakako ima svoje mjesto u turističkoj ponudi, ali mora biti jasno regulisan i evidentiran. To je važno kako za same iznajmljivače, koji time stječu pravnu sigurnost i mogućnost zakonitog poslovanja, tako i za turističke zajednice koje imaju obavezu praćenja turističkog prometa, planiranja razvoja i donošenja kvalitetnih odluka temeljenih na točnim podacima.

Ulaskom u sistem osigurava se uređenije tržište, poštena konkurencija, kvalitetnija statistika dolazaka i noćenja, te mogućnost učestvovanja u promotivnim i poticajnim programima.
Pravni put za legalno poslovanje jasno je definisan. Vlasnici stanova koji se iznajmljuju na kratki rok, bez obzira na broj kreveta, dužni su:
– pribaviti rješenje o odobrenju za pružanje usluga smještaja kod nadležnog gradskog ili općinskog tijela,
– izvršiti registraciju kod nadležnih poreznih institucija,
– prijaviti se u sistem Turističke zajednice, te koristiti aplikaciju za prijavu i odjavu gostiju,
– uredno plaćati boravišnu taksu i turističku članarinu.

Cilj nadležnih institucija nije kažnjavanje, nego uvođenje reda, zaštita destinacije i poticanje iznajmljivača da posluju zakonito. Turistička zajednica HNK i Ministarstvo trgovine, turizma i zaštite okoliša HNK stoje na raspolaganju svima koji žele ući u sistem kroz savjetovanje i stručnu podršku.

(Mostarski.ba)