Irhan Kašić je usljed agresije na Bosnu i Hercegovinu bio prisiljen da napusti rodnu Bosansku Gradišku i radno mjesto kustosa Muzeja Bosanske krajine u Banja Luci. Od 1992. godine živi u Švedskoj. Profesor je u gimnaziji u gradu Falkenbergu gdje predaje historiju, društveno-političke odnose i nauku o društvu, međunarodne odnose, geografiju i nauku o religiji. Pored toga, povremeno radi i na Fakultetu za obrazovanje nastavnika u Halmstandu.
Godine 1985. završio je historiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Po dolasku u Švedsku studirao je navedene predmete na univerzitetu u Goteborgu gdje je stekao zvanje magistra historijskih nauka. Kao član Socijaldemokratske partije Švedske bio je izabran za zamjenika u švedskom Parlamentu između 2006-2010. godine. Takođe, bio je član i skupštine općine te odbora za socijalna pitanja od 1998-2018. godine.
Sa Irhanom Kašićem razgovarali smo o njegovim projektima vezanim za genocid u Bosni i Hercegovini, njegovo predstavljanje u evropskoj javnosti, reakcijama Šveđana nakon posjeta mjestima stradanja te o nedavnim izborima.
Kroz rad u prosvjeti Kašić je došao do ideje za pokretanje projekta “Stopama holokausta – rat i genocid” kroz koji je švedskim učenicima približio stradanja Jevreja, Bošnjaka i drugih naroda tokom 20. stoljeća.
Edukacija o Holokaustu i genocidu
”Ideja je rezultat mog rada kao profesora historije i želje da ovaj predmet učinim više intresantnim mojim učenicima. Sasvim je drugačije kada o genocidu kao najtežem zločinu protiv čovječnosti i međunarodnog prava pričate u Auschwitzu, Jasenovcu i Srebrenici. To učenici doživljavaju kao nešto što potpuno mijenja njihovu perspektivu života. Svaki put mi kažu da još više moraju da se bore kao bi sačuvali i još više razvili sve vrijednosti koje pruža jedno demokratsko društvo kao što je švedsko. Projekt obuhvata i edukaciju švedskih nastavnika o uzrocima i posljedicama Holokausta i genocida u modernoj historiji gdje je svoje učešće uzeo i švedski državni institut Forum za živu historiju. Do sada smo uspjeli realizovati pet naučnih skupova, predavanja i seminara gdje je tema bila demokratija, ljudska prava, integracija, borba protiv antisemitizma i rasizma. Počevši od 2011. godine realizovali smo i posjete spomen-područjima Jasenovac, Vukovar, Srebrenica te Mostaru i Sarajevu”, kaže Irhan Kašić.
Rat i agresija na Bosnu i Hercegovinu, genocid u Srebrenici, strahovite žrtve i razaranja kojima je Bosna i Hercegovina i njeni građani bili izloženi su bili razlozi za Kašića za pokretanja navedenog projekta kao i interesovanje za historiju, a posebno za noviju historiju kao nastavni predmet.
”To interesovanje je počelo kroz odrastanje u društvu sa ženom koju pamtim kao Marija Ruskinja. Ona je ustvari bila Jevrejka iz Ukrajine, iz okoline Lavova. Od ukupno sedmero djece u njenoj porodici samo je ona preživjela užase nacističkih logora, između ostalog i Auschwitz. Puno mi je pričala o tim strašnim patnjama i to je u meni ostalo kao jedna od ideja vodilja projekta. Treba naglasiti da je u švedskom nastavnom planu i program obavezno izučavanje tematike Holokausta u osnovnim i srednjim školama. Dakle, sve navedeno je me dovelo do toga da sam zajedno sa jednim radnim kolegom pokrenuo ovaj projekt. Osnovni ciljevi projekta su proširivanje znanja na temu uzroci i posljedice genocida i rata te kako se boriti protiv antisemitizma, rasizma, mržnje prema strancima i manjinama kao i svega onog što je antidemokratsko u švedskom društvu. Naš dugoročni cilj je pričati mladima o genocidu sa ciljem da se to ne ponovi nikada i nikome”, ističe Kašić.
Reakcije učesnika njegovih projekata u sklopu kojih su posjete gradovima Bosne i Hercegovine su izuzetno pozitivne.
”Zavole Bosnu brzo. Inače, Šveđani puno putuju, ali posjeta BiH ostaje im dugo u sjećanju. Neki poslije dolaze i sa svojim prijateljima, porodicama. Posjeta BiH, posebno obilazak historijskih destinacija kao što su Mostar, Sarajevo, Tuzla, Srebrenica gdje oni razgovaraju sa domaćinima o događajima koji su se tu desili, pomaže im puno da razumiju šta to znači za jedno društvo, ali i za pojedinca, proći kroz rat i sve to preživjeti. Prije svake posjete čitaju jako puno o historiji BiH i bivše Jugoslavije. Naravno, uvijek ih puno rastuži posjeta Srebrenici kao i predavanje koje nam održi Hasan Hasanović kome bih se posebno zahvalio za izuzetnu susretljivost tokom naših posjeta. Dakle, njihovo razumijevanje za ljude koji traže azil iz ratom i krizom zahvaćenih država je puno veće nego kod običnih ljudi. Vrlo često javljaju mi se bivši učenici sa svojih privatnih posjeta Mostaru i Sarajevu. Jedna od njih mi je rekao da je tek sada shvatio šta znači živjeti u demokratiji i zašto se moramo boriti da je sačuvamo”, pojašnjava Kašić.
Kompletan tekst je na linku
