U Mostaru je danas održana sjednice Izbornog tijela Muftijstva mostarskog za kandidiranje reisu-l-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, na kojoj je upućena jasna i odlučna osuda čina skrnavljenja Liska harema u Mostaru, kojim su povrijeđeni osnovni principi poštovanja prema mrtvima, ljudskom dostojanstvu i svetosti mjesta ukopa.
– Ovaj čin nije samo napad na jedno mezarje, na vjerski prostor ili na osjećaje porodica čiji najmiliji počivaju u Liska haremu. Ovo je napad na jednu od najstarijih civilizacijskih normi koju su ljudi gradili kroz hiljade godina – normu da su mrtvi zaštićeni od poniženja, da su njihovi ostaci nedodirljivi i da mjesto njihovog počinka mora biti prostor mira, dostojanstva i poštovanja – saopćeno je nakon sjednice kojoj su prisustvovali svi članovi Sabora, glavni imami i predsjednici izvršnih odbora medžlisa s područja Mostarskog muftijstva, muftija mostarski i direktor Karađoz-begove medrese.
Od najstarijih civilizacija čovječanstva postoji svijest da se prema mrtvima mora postupati s posebnim pijetetom. U svim velikim religijskim tradicijama ukop i čuvanje uspomene na umrle predstavljaju sveti čin.
– Islam jasno nalaže poštovanje prema umrlima. Poslanik Muhammed, a.s., rekao je: „Slomiti kost mrtvome isto je kao slomiti je živome“, ukazujući na nepovredivost tijela umrlog čovjeka. Skrnavljenje mezarja i posmrtnih ostataka u islamu predstavlja tešku nepravdu i čin suprotan temeljnim principima vjere. I kršćanska tradicija, posebno u učenju Katoličke crkve, naglašava da se tijela umrlih moraju tretirati s poštovanjem i ljubavlju, u vjeri i nadi uskrsnuća. Grob nije mjesto poniženja i mržnje, nego mjesto molitve, sjećanja i dostojanstvenog odnosa prema čovjeku. I druge velike religijske tradicije dijele isto načelo. Judaizam, budizam i hinduizam kroz različite obrede i učenja potvrđuju da odnos prema mrtvima predstavlja izraz poštovanja prema čovjeku i svetosti života – navodi se.
Dodaje se kako ovu univerzalnu vrijednost potvrđuje i filozofska misao.
– Immanuel Kant je učio da čovjek nikada ne smije biti tretiran kao sredstvo, nego uvijek kao svrha sam po sebi. Ta moralna obaveza ne prestaje smrću čovjeka. Hannah Arendt je upozoravala da je dehumanizacija početak svakog velikog zla, a ponižavanje mrtvih jedan je od oblika pokušaja oduzimanja ljudskog dostojanstva čak i onima koji više ne mogu govoriti u svoju zaštitu. Zato ovaj čin ne predstavlja samo materijalno oštećenje ili čin vandalizma. On predstavlja skrnavljenje civilizacijske norme koju su generacije ljudi, različitih naroda i vjera, gradile kroz historiju – norme da mrtvi imaju pravo na mir, a živi obavezu da taj mir štite – dodaje se u saopćenju.
Ističe se kako posebno zabrinjava činjenica da se ovakvi postupci događaju u gradu koji je u svojoj historiji pretrpio teška stradanja i koji bi morao biti primjer obnove povjerenja, suživota i međusobnog poštovanja.
– Svaki pokušaj da se mrtvi koriste kao sredstvo provokacije, zastrašivanja ili izazivanja podjela mora biti odlučno osuđen. Očekujemo od nadležnih institucija da ovaj čin ozbiljno istraže, pronađu i procesuiraju počinioce, jer zaštita grobova i dostojanstva umrlih nije samo zakonska obaveza nego i temeljna moralna obaveza svakog demokratskog društva. Poštovanje prema mrtvima nije pitanje pripadnosti, vjere ili nacije. To je mjera čovjekove civiliziranosti. Ko skrnavi grobove, ne vrijeđa samo one koji počivaju u njima – on udara u same temelje ljudskosti – zaključuje se u saopćenju.
(Mostarski.ba)
