Izraelska ekonomija zabilježila je pad u drugom kvartalu 2025. godine, s bruto domaćim proizvodom (BDP) koji je opao za 3,5 posto, usljed rata s Iranom koji je zatvorio veliki broj preduzeća i ozbiljno pogodio potrošnju, izvoz i investicije, pokazali su preliminarni podaci Centralnog zavoda za statistiku.
Ovo je prvi tromjesečni pad od posljednjeg kvartala 2023. godine, kada je ekonomija potonula za čak 20,8% zbog izbijanja rata s Hamasom, što je snažno pogodilo potrošnju, trgovinu i investicije.
Izrael je 13. juna 2025. pokrenuo iznenadnu vojnu kampanju protiv Irana, tvrdeći da je riječ o reakciji na “neposrednu egzistencijalnu prijetnju” iz Teherana vezanu za nuklearni i balistički program. Dvanaestodnevni rat, završen primirjem krajem mjeseca, paralizovao je ključne industrije, dok je izraelski zračni prostor ostao uglavnom zatvoren. Hiljade građana pozvano je u rezervni sastav, što je dodatno pogodilo domaćinstva i privredu.
Intenzivni napadi balističkim projektilima natjerali su stanovništvo da bježi u skloništa, uništivši stotine zgrada i izazvavši djelomično ili potpuno zatvaranje trgovine i poslovanja.
Prema podacima Zavoda, poslovni sektor bilježi pad proizvodnje od 6,2%, privatna potrošnja pala je za 4,1%, dok je izvoz (bez startupa i dijamanata) pao za 3,5%. Vladina potrošnja smanjena je za 1%. Najveći udar osjetile su investicije u fiksna sredstva — prvenstveno u stambene objekte — koje su potonule za 12,3%.
Prošle godine ekonomija Izraela rasla je za samo 1%, dok je u 2023. zabilježila rast od 1,8%, a 2022. čak 6,3%, prije nego što su sukobi eskalirali.
U proteklih 22 mjeseca Izrael vodi najduži i najintenzivniji rat u svojoj historiji — istovremeno protiv Hamasa, Irana i njihovih saveznika u regiji. Troškovi sukoba procjenjuju se na oko 300 milijardi šekela (88,7 milijardi dolara), što je značajno povećalo zaduženost države.
Banka Izraela sada predviđa rast BDP-a od 3,3% u 2025. i 4,6% u 2026. godini, dok je Ministarstvo finansija već smanjilo prognozu rasta za 2025. sa 3,6% na 3,1%, polazeći od pretpostavke da će borbe u Gazi trajati samo do kraja septembra.
Ipak, ekonomski stručnjaci upozoravaju da će oporavak biti postepen i zavisan od političko-sigurnosne situacije. “Oporavak će trajati najmanje nekoliko kvartala i zahtijevat će opreznu fiskalnu politiku usmjerenu na mjere koje podstiču rast”, poručuju iz Mizrahi Tefahot Banke.
(Forbes)
