Kako izabrati pravi klima uređaj?

Toplotni talasi širom svijeta postaju sve duži i intenzivniji, što povećava potrebu za hlađenjem. Klima uređaji više nisu luksuz, već spas. Ali oni predstavljaju veliko opterećenje za električnu mrežu i samu planetu.

Klima uređaji hlade unutrašnji prostor premještanjem topline iz tog prostora prema van, koristeći hemijsko rashladno sredstvo. Hlađenje počinje kada unutrašnja jedinica usisava topli zrak iz prostorije i propušta ga pod niskim pritiskom kroz isparivač napunjen rashladnim sredstvom.

Dok zrak prolazi preko zavojnica, rashladno sredstvo apsorbira toplinu i isparava u plinovito stanje, hladeći zrak u tom procesu. Ventilator zatim upuhuje ohlađeni zrak natrag u prostoriju. Zagrijano rashladno sredstvo struji do vanjske jedinice, gdje kompresor povećava pritisak i temperaturu. Rashladno sredstvo u zavojnicama kondenzatora oslobađa toplinu vanjskom zraku. Ciklus opisan gore je ciklus koji se ponavlja.

Britanski naučnik Michael Faraday je 1820. godine otkrio da se zrak može hladiti kompresijom i isparavanjem amonijaka. Ovo otkriće je bilo osnova za moderne rashladne sisteme.

Američki ljekar John Gorrie je 1830-ih godina pristupio ovoj ideji na praktičan način. Naime, na Floridi je napravio uređaj za pravljenje leda koji se koristio za hlađenje bolničkih soba, prvenstveno za pacijente s tropskim bolestima.

Moderna era klimatizacije započela je 1902. godine, kada je američki inženjer Willis Carrier dizajnirao sistem za kontrolu vlažnosti i temperature u jednoj štampariji u New Yorku. Iako je riječ o sistemu namijenjenom uklanjanju vlage, koja može deformirati papir i promijeniti boju tinte na njima, Carrierov izum se smatra prvim klima uređajem.

Prvi klima uređaj instaliran je u vili u Minneapolisu 1914. godine. Bio je veličine sobe i daleko od pristupačnog za prosječno domaćinstvo.

Godine 1931., inženjeri HH Schultz i JQ Sherman stvorili su prvi klima uređaj montiran na prozor, koji je omogućio hlađenje u svakoj prostoriji. To je inovacija koja je pronašla put do mnogih domova. Brzo širenje upotrebe klima uređaja dogodilo se 1940-ih i 1950-ih.

Ekonomski rast, masovna proizvodnja i izgradnja velikog broja stanova nakon Drugog svjetskog rata značili su da su klima uređaji postali sveprisutni u domovima i kancelarijama. U to vrijeme, freon (hlorofluorougljik ili CFC) zamijenio je otrovna rashladna sredstva poput amonijaka i propana, čineći klima uređaje sigurnijim, kompaktnijim i lakšim za ugradnju.

Mini-split sistem klimatizacije prvi put je razvijen u Japanu 1950-ih kao efikasna alternativa velikim prozorskim jedinicama i centralizovanim HVAC sistemima. Ključ ove inovacije je direktna opskrba zrakom iz vanjskog kompresora u jedinicu unutar prostorije, čime se minimizira gubitak energije.

Mini-split sistemi su korišteni širom Azije, dijelova Evrope i Sjeverne Amerike tokom 1970-ih i 1980-ih. Fleksibilnost u instalaciji i energetska efikasnost učinili su ih idealnim za starije zgrade, gdje je ugradnja klima-uređaja bila skupa i nepraktična. Osim toga, bili su prihvatljivi za one koji su željeli kontrolirati klima-uređaj u svakoj prostoriji.

Zatim je razvijena inverterska tehnologija, koja podešava brzinu kompresora kako bi uštedjela energiju.

Rastući troškovi energije i rastuća zabrinutost za okoliš 1990-ih naveli su vlade da usvoje standarde energetske efikasnosti za rashladnu opremu. Proizvođači su napravili efikasnije kompresore i termostate kako bi smanjili potrošnju električne energije.

Sjedinjene Američke Države su postepeno ukinule upotrebu CFC-a jer je bio štetan za ozonski omotač. CFC je zamijenjen hidrofluorougljikom (HFC). Iako HFC nije štetan za ozonski omotač, on je staklenički plin koji doprinosi globalnom zagrijavanju.

Početak 21. vijeka donio je nove inovacije – klima uređaje sa integrisanim digitalnim kontrolama, senzore pokreta i pametne termostate. Bežični internet (Wi-Fi) omogućio je daljinsko podešavanje temperature, dok je automatizacija učinila ove uređaje prilagodljivijim i efikasnijim.

Nakon toga uslijedila je zamjena HFC-a rashladnim sredstvima kao što su R-32 i R-290, koja se već koriste u dijelovima Azije i Evrope. To su rashladna sredstva s niskom emisijom i ekološki prihvatljivija.

 

Kako odabrati pravi klima uređaj

 

Odabir klima uređaja prave veličine ključan je za udobnost doma i kontrolu računa za struju. S obzirom na to da je ovaj uređaj dugoročna investicija, odabir prave veličine može vam uštedjeti novac i izbjeći probleme.

Premala jedinica će imati poteškoća s hlađenjem velike prostorije ili je uopće neće hladiti. S druge strane, prevelika jedinica može prebrzo ohladiti prostoriju bez uklanjanja dovoljno vlage, što može rezultirati neugodno hladnom i vlažnom prostorijom.

Za sobe se generalno preporučuje:

Od 30 do 60 kvadratnih metara (m2) bit će potreban uređaj s kapacitetom hlađenja od 1,0;

Sa površinom od 60 do 120 m2, imat će kapacitet od 1,5;

Sa površinom od 120 do 150 m2, imat će kapacitet od 2,0;

Sa površinom od 150 do 210 m2, imat će kapacitet od 2,5;

Sa površinom od 210 do 275 m2, imat će kapacitet od 3,0.

Prilikom odabira uređaja potrebno je uzeti u obzir koliko je prostorija izložena Suncu, visinu stropa (viši strop znači da je potrebno više zraka za hlađenje), broj ljudi koji borave u prostoriji (više ljudi generira više topline) i koliko se drugih uređaja nalazi u prostoriji (računari, mikrovalne pećnice i televizori mogu zahtijevati dodatno hlađenje).

 

Kako zaštititi svoj klima uređaj i smanjiti potrošnju energije

 

Klima uređaji su tokom toplih mjeseci pod velikim opterećenjem, a njihova pravilna zaštita može spriječiti kvarove, smanjiti potrošnju električne energije i produžiti njihov vijek trajanja. Shodno tome, potrebno je osigurati da termostat nije postavljen prenisko, čistiti filtere, povremeno isključivati uređaj i osigurati da vanjska jedinica nije kontinuirano izložena direktnoj sunčevoj svjetlosti.

Kada je u pitanju smanjenje potrošnje električne energije prilikom korištenja klima uređaja, potrebno je, između ostalog:

Instalirajte i podesite programabilni termostat;

Zatvorite pukotine i otvore kroz koje ulazi topli zrak;

Izbjegavajte korištenje uređaja koji emituju toplotu;

Navucite zavjese, roletne ili nešto drugo kako biste prirodno snizili temperaturu.

 

Utjecaj na okoliš

 

Prema podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA), uređaji za hlađenje, koji uključuju klima-uređaje i električne ventilatore, potrošili su 2.100 teravat sati (TWh) električne energije širom svijeta u 2022. godini, ili sedam posto ukupne globalne potrošnje električne energije. U svakoj zgradi, korištenje ovih uređaja čini 20 posto potrošnje energije.

Sve ovo šteti okolišu. Naime, govorimo o šteti od milijardu tona ugljičnog dioksida (CO2) tokom 2022. godine, što je 2,7 posto ukupne globalne emisije CO2, piše Al Jazeera . Dakle, čovječanstvo se hladi uređajima, čija upotreba planetu čini još toplijom.

(klix.ba)