Badnjak, Badnji dan ili Badnja večer je naziv dana prije Božića kada se slavi rođenje Isusa Krista. Kulminacija je to intenzivne priprave za Isusov dolazak na zemlju u dječijem obliku koje je počelo još prije četiri sedmice, na prvu nedjelju došašća ili adventa.
Ponegdje se cijeli dan prije zove Badnje veče. U kasnim popodnevnim ili večernjim satima, u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj, između ostalih zemalja, održava se tradicionalno darivanje tokom kojeg se članovi porodice međusobno daruju.
Na Badnjak se čestita od jutra do večeri, ovisno o dobu dana s pozdravom: Na dobro vam došlo Badnje jutro, Badnji dan i Badnja večer!
Badnji dan ili Badnjak je bogat božićnim običajima i folklornim sadržajima, a neki od običaja koji se vežu za Badnjak jesu tradicionalna porodična večera i ukrašavanje bora, kao i postavljanje jaslica kao slike iz Betlehema, u sjećanje na događaj koji se proslavlja – rođenje Isusa. Ranije su se jaslice nalazile samo u crkvama, no danas se one mogu naći u svakom domu.
Tradicija je da se na Badnji dan do večernjih zvona završavaju svi poslovi u kući, te se završi sa pripremom objeda i kolača. Za Badnjak se redovno posti do dolaska Božića, a za Božić se gosti mesnim proizvodima, ali i različitim slasticama. Tradicionalno se na Badnjak posti i ne jede meso, iako Katolička crkva post ne smatra obveznim.
Posebno priređena jela obilježena su kršćanskim simbolima, a blagovanje je pak isprepleteno božićnim nazdravicama. Glavno jelo je u pravilu bakalar, ili u nedostatku bakalara, neka druga vrsta ribe. U nekim krajevima se u kući peku dva različito ukrašena hjeba: jedan za Badnjak, a drugi za Božić.
U drugim krajevima se peče samo jedan hljeb koji na stolu treba biti od Badnjaka do Sveta tri kralja, a ovisno o pojedinim krajevima naziva se: litanja, božić, krsnica, križica i dr. što je veći tim bolje, jer je to znak obilja u idućoj godini.
Na Badnji dan, Katolici tradicijski slave i pripremaju se za misu bdijenja, koja se naziva polnoćka, koja počinje tačno u ponoć.
(Radiosarajevo.ba)
