Hrvatska je zagovaratelj sigurne i stabilne evropske Bosne i Hercegovine, rečeno je u srijedu na panel raspravi u Zadru, u okviru Konferencije o budućnosti Evrope.
Jedna je to od serije rasprava u kojima učestvuju građanke i građani u svim državama članicama Evropske unije s ciljem da kreiraju reformu evropskog bloka.
Zadarska rasprava održala se u organizaciji hrvatskog Ministarstva vanjskih i evropskih poslova, a osim evropskog okruženja kao globalno sigurnog, razgovaralo se i o proširenju Evropske unije u susjedstvu.
Hrvatska kao država članica u Evropskoj uniji u cjelini vlastitu sigurnost ne može promatrati izolirano od drugih jer “ono što ugrožava susjede, ugrožava i nas”, poručio je hrvatski ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman.
Danas više nego ikad svjedočimo zamoru proširenja, nedostaje entuzijazma kao onog iz 2004. godine kada je zajednici pristupilo deset država, kazao je ministar.
“Jedno od ključnih pitanja na koje treba odgovoriti jest u kojoj mjeri budućnost Unije uključuje širenje na nove države članice. Hrvatska vlada uvjerena je da vizija zajedničke evropske budućnosti mora uključivati države jugoistoka Evrope. Zar nije bolje graničiti sa stabilnim državama? Mi smo ti koji trebamo izvoziti stabilnost u nestabilna područja”, ocijenio je Grlić Radman.
Zamjenik bosanskohercegovačke ministrice vanjskih poslova Josip Brkić naglasio je da je strateški cilj BiH njezino članstvo u EU.
Izazovi modernog doba poput globalizacije, klimatskih promjena, migracija i pandemije koronavirusa potvrda su da Evropsku uniju i zapadni Balkan ne dijele samo interesi nego i isti problemi, nastavio je Brkić.
“Nijedna država ne može se izboriti samostalno s tolikim izazovima. Jako je važno da se vrijednosti, stavovi i politike na kojima je izgrađena Evropska unija, dublje ukorijene u Bosnu i Hercegovinu i cijelu regiju”, rekao je.
Europarlamentarka Željana Zovko (HDZ, EPP) naglasila je kako će EU trebati puno ulagati u zapadni Balkan u budućnosti, a Evropa je pokazala jasnu podršku regiji u njezinoj evropskoj perspektivi usvajanjem projekta “IPA III”.
Projektom će u sljedećem sedmogodišnjem razdoblju biti na raspolaganju više od 14 milijardi eura iz evropskih fondova kao pretpristupna pomoć za njihovo uključivanje u EU, a ta sredstva će moći koristiti i pogranična područja BiH.
Na panel raspravi učestvovali su učenici i studenti obrazovnih ustanova sa zadarskog područja, a Konferencija o budućnosti Evrope završit će se na proljeće sljedeće godine u vrijeme Europske godine mladih. Tada će se usvojiti zaključci, uključujući i ove zadarske, na temelju kojih bi institucije Europske unije trebale djelovati, prenosi Hina.
Fena
