Grupa mirovnih aktivista i ratnih veterana iz Bosne i Hercegovine i regije u organizaciji Centra za nenasilnu akciju prisustvovala je obilježavanju Dana bijelih traka, u znak sjećanja na žrtve, civile nesrpske nacionalnosti, ubijene tokom rata od 1992. do 1995. godine u Prijedoru i okolini.
Obilježavanju Dana bijelih traka prisustvovali su bivši pripadnici Armije RBiH, Hrvatskog vijeća obrane (HVO), Hrvatske vojske (HV), Vojske Republike Srpske (VRS), Jugoslovenske narodne armije (JNA) i Vojske Jugoslavije (VJ).
Aktivista Inicijative “Jer me se tiče” i Centra za mlade Kvart, Edin Ramulić kazao je da su građani ovaj datum počeli obilježavat tek na 20. godišnjicu od početka zločina u Prijedoru, 2012. godine i to kao protest zbog prvih zabrana komemoracija.
– Desilo se da je tada policija zabranila komemoraciju za ubijene žene i djevojčice i onda smo se mi pozvali na taj već sudski presuđeni događaj iz 1997. godine, presudu Dušku Tadiću u kojoj se navodi ta situacija da su neki ljudi bili označeni bijelim trakama, da su na svoje kuće morali stavljat bijele zastave i bijela platna na krovove kuća i balkone – podsjetio je Ramulić.
To je bio protest, dodao je, odnosno način kako da mi nastavimo komemorirat događaje i žrtve, a da prevaziđemo tu zabranu, koju nam je dala lokalna vlast i policija.
– Osnovna ideja nam je bila da osmislimo komemoraciju koja ne može biti zabranjena. Pozvali smo da to rade i ljudi u svijetu kao jednu vrstu podrške nama u Prijedoru i vrlo brzo smo probili tu blokadu, već iduće godine smo mogli da obilježimo Dan bijelih traka – naveo je Ramulić.
Iz Centra za nenasilnu akciju podsjećaju da ni 32 godine nakon masovnih zločina u Prijedoru, gradske vlasti ne dozvoljavaju postavljanje spomen obilježja u znak sjećanja na stradale žrtve u tom gradu, pa se u znak solidarnosti sa žrtvama prisutnim posjetiocima vezuju bijele trake oko ruke, te se čitaju imena ubijene djece i u krug se polažu ruže sa njihovim imenima.
Za zločine u Prijedoru, prema informacijama udruženja žrtava, dosad je doneseno više od 60 pravosnažnih presuda.
Mirovni aktivisti te ratni veterani iz regije u organizaciji CNA do sada su prisustvovali na gotovo svim komemoracijama u BiH.
Dan bijelih traka obilježava se u znak sjećanja na 31. maj 1992. godine, kada je krizni štab Prijedora, na čelu sa Srpskom demokratskom strankom (SDS), izdao naredbu kojom je nesrpskom stanovništvu naređeno da obilježe svoje kuće bijelim zastavama ili platnima, te da prilikom izlaska iz kuća vežu bijele trake oko ruku.
Na taj način su u Prijedoru i okolici označeni civili nesrpske nacionalnosti, nakon čega su počela masovna zarobljavanja, ubistva i silovanja.
U zločinima koji su se desili u Prijedoru i okolnim mjestima ubijeno je 3.176 osoba, među kojima je bilo 102 djece. Kroz logore Trnopolje, Omarska i Keraterm prošlo je oko 30.000 Prijedorčana nesrpske nacionalnosti.
(FENA)
