MMF prognozira usporavanje ekonomskog rasta BiH na 2,3 posto i inflaciju od pet posto u 2026. godini, uz veći deficit tekućeg računa
Ekonomski rast Bosne i Hercegovine usporit će s 2,4 posto u 2025. na 2,3 posto u 2026. godini, dok će inflacija porasti s četiri na pet posto, prognozira Međunarodni monetarni fond (MMF) u najnovijem izvještaju o svjetskim ekonomskim izgledima (World Economic Outlook).
Istovremeno, MMF upozorava da se svjetska ekonomija, uprkos dosadašnjoj otpornosti, suočava sa sve ozbiljnijim rizicima zbog rata na Bliskom istoku, visokih cijena energije i porasta javnog duga.
Prema oktobarskim projekcijama MMF-a, nakon ovogodišnjeg usporavanja rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP), u Bosni i Hercegovini se tokom 2027. godine očekuje blago ubrzanje ekonomskog rasta na 2,6 posto.
Prosječna godišnja inflacija u BiH trebala bi porasti s četiri posto u 2025. na pet posto u 2026. godini, nakon čega MMF predviđa njeno usporavanje na 3,3 posto u 2027. godini.
U izvještaju se navodi i da će deficit tekućeg računa Bosne i Hercegovine ove godine iznositi 4,9 posto BDP-a, u poređenju s 3,1 posto u 2025. godini. Za narednu godinu predviđa se deficit od 4,8 posto BDP-a.
Stopa nezaposlenosti, prema projekcijama MMF-a, trebala bi ostati na 12,2 posto tokom 2026. i 2027. godine.
Granice otpornosti
Globalna inflacija, prema procjenama Fonda, porast će s 4,1 posto u 2025. na 4,7 posto u ovoj godini, prvenstveno zbog viših cijena energije i hrane. U 2027. godini trebala bi se vratiti na 4,1 posto.
MMF u izvještaju ističe da se svjetska ekonomija tokom proteklih godina suočila s nizom izuzetnih poremećaja, uključujući pandemiju, rat u Ukrajini, sukob na Bliskom istoku i promjene u međunarodnim trgovinskim odnosima.
Iako su finansijski sistemi i tržišta rada pokazali znatnu otpornost, mogućnosti država da ublažavaju posljedice novih kriza postaju sve ograničenije.
Osim energetskih poremećaja, MMF kao jedan od ključnih rizika izdvaja visoki javni dug. Troškovi državnog zaduživanja rastu, a brojne vlade već su iskoristile značajan dio fiskalnih rezervi za ublažavanje posljedica prethodnih kriza.
Fond upozorava da bi kombinacija visokog duga, porasta kamata i novih inflacijskih pritisaka mogla dodatno ograničiti sposobnost država da zaštite privredu i stanovništvo.
Istovremeno, ubrzana ulaganja u vještačku inteligenciju predstavljaju jedan od važnih faktora koji podržavaju svjetski ekonomski rast. Povećana potražnja za tehnološkom opremom, poluprovodnicima i digitalnom infrastrukturom podstakla je investicije i međunarodnu trgovinu.
(Mostarski.ba)
