Povodom Svjetskog dana knjige, u organizaciji Narodne biblioteke Mostar i Instituta Yunus Emre, na trgu Musala do 18 sati održava se razmjena knjiga. Razmjena se odvija po principu „knjiga za knjigu“.
Prema riječima direktora Narodne biblioteke Mostar Omera Mičijevića, čita se više nego što se to percipira u javnosti, iako je Mostar još uvijek ispod evropskog prosjeka.
”Aktivnost Mostaraca kada je riječ o čitanju teško je precizno odrediti jer u gradu djeluju dvije javne knjižnice, više univerzitetskih i sveučilišnih biblioteka i školskih biblioteka, a uz sve to i e-knjige. Prema evropskim standardima u Mostaru trebalo biti oko 10.000 aktivnih čitalaca, a realno ih je tek oko pola”, rekao je Mičijević.
Mičijević je dodao da se čitalačke navike moraju razvijati od najranije dobi, već u vrtiću.
”Djeca su danas izložena digitalnim tehnologijama, a roditelji čine osnovne pogreške u razvoju djeteta do treće godine. Već tri godine provodimo projekt „Pet dana bez ekrana“, kojim preveniramo pojavu tzv. virtuelnog autizma. Uvidjeli smo da djeca već s šest mjeseci ne žele ni jesti ako pred njima nije ekran. Roditelji više ne čitaju bajke, nego ih puštaju preko YouTubea”, rekao je Mičijević.
Narodna biblioteka Mostar sarađuje s vrtićima i osnovnim školama, nižih uzrasta, kroz promotivne aktivnosti i edukativne materijale kojima nastoje osvijestiti važnost čitanja i kod djece i kod roditelja.
Današnji program povodom Svjetskog dana knjige završava se večeras proglašenjem najčitaoca za 2024. godinu, nakon čega slijedi predavanje dr. Edina Ujirana Kukavice o važnosti i budućnosti knjige.
Svjetski dan knjige i autorskih prava obilježava se svakog 23. aprila od 1995. godine kada je na Generalnoj konferenciji UNESCO-a, održanoj u Parizu, na taj način odana počast knjigama i autorima iz cijeloga svijeta.
Od najranijega djetinjstva čitanjem spoznajemo svijet koji nas okružuje i učimo o drugim i drugačijim ljudima, zemljama, događajima i kulturama. On nas vodi izvan našega svijeta i omogućava nam da kroz maštu „putujemo“ kroz mjesta i vrijeme te nam nudi nove prilike koje nas inspiriraju da ostvarimo sebe i svoje ciljeve. Poistovjećujući se s likovima iz knjige, nesvjesno „usvajamo“ njihove osjećaje, stavove i ponašanje, što nam omogućuje bolje razumijevanje drugih i razvijanje osjećaja empatije.
Čitanje poboljšava kognitivne i komunikacijske vještine, fokus i koncentraciju, proširuje rječnik, pomaže u učenju i razvija vještine kritičkoga razmišljanja. Na taj način čitanjem propitujemo ne samo sadržaj, već i poruku koju knjiga donosi. Zbog toga je posebno važno djeci pomoći da zavole knjigu i čitanje.
(Mostarski.ba)
